Dokumenti Pitanja i odgovori Sa svih strana Press Kontakt

PRIOPĆENJE

Koristi uvođenja eura veće od troškova, slažu se i gospodarstvenici

7.5.2018.

 

"Hrvatskoj je u interesu započeti proces uvođenja eura jer će time ostvariti značajne i trajne koristi koje su znatno veće od troškova", istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u današnjem izlaganju na skupu „Uvođenje eura i gospodarski rast u Republici Hrvatskoj – izazovi budućnosti", u organizaciji Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" u Puli.

Govoreći o recentnim gospodarskim kretanjima, guverner Vujčić rekao je da Hrvatska nakon šestogodišnje recesije bilježi gospodarski oporavak koji je utemeljen na izvozu i osobnoj potrošnji. Nakon ulaska Hrvatske u EU izvoz robe i usluga dinamično raste, što se ogleda i u postupnom rastu udjelu Hrvatske u svjetskom izvozu, a unutarnje i vanjske neravnoteže ubrzano se smanjuju. Proračunski manjak je uklonjen, a javni dug nalazi se na silaznoj putanji, dok su neto inozemne obveze smanjene za 30 postotnih bodova BDP-a nakon 2010. godine. Iako se javni dug smanjuje, on je i dalje visok, što Hrvatsku čini ranjivom; u slučaju pogoršanja uvjeta zaduživanja proračunski izdaci za kamate znatno bi porasli (3 mlrd. kuna za svaki postotni bod povećanja). Također, međunarodni usporedivi indeksi upućuju na niz strukturnih slabosti koje se reflektiraju u niskom rastu produktivnosti i sporijoj realnoj konvergenciji.

Predstavljajući koristi i troškove uvođenja eura u Hrvatskoj, guverner je kazao da su koristi trajne naravi, dok su troškovi mali i pretežno jednokratni i istaknuo pritom da je Hrvatska najmanja država članica Europske unije koja još ima vlastitu valutu. S druge strane, naša je zemlja visoko financijski integrirana u europodručje, čak 75 posto domaće štednje i 67 posto ukupnih dužničkih obveza vezano je uz euro, stoga je visoko izložena valutnom riziku. Osim što bi se prelaskom na euro uklonio valutni rizik za građane, poduzeća i državu, došlo bi do smanjenja kamatnih stopa i otklanjanja rizika valutne krize, kao i smanjenja rizika bankovne i platnobilančne krize. Ulazak u europodručje imao bi pozitivan učinak na međunarodnu razmjenu i investicije preko smanjenja transakcijskih troškova i troškova konverzije valuta te veće transparentnosti i lakše usporedivosti cijena. Također, uvođenje eura pozitivno bi se odrazilo i na turizam: 70 posto ukupnih prihoda od turizma i 60 posto ukupnih noćenja u Hrvatskoj dolazi iz europodručja.

Gubitak samostalne monetarne politike ne bi stvorio značajniji negativan učinak za Hrvatsku pojasnio je guverner te dodao da visoka euroizacija i prisutnost eura u hrvatskom financijskom sustavu ionako sužavaju prostor za provođenje monetarne i tečajne politike. Tečaj se održava stabilnim i ne može se rabiti kao sredstvo za povećavanje konkurentnosti. Iako je percepcija javnosti drugačija, rizik rasta razine cijena pri konverziji u pravilu je vrlo blag; učinak konverzije na cijene u novim članicama europodručja prosječno iznosi 0,23 postotna boda, dok je ocjena učinka za Hrvatsku 0,2 postotna boda na indeks potrošačkih cijena.

Guverner je naglasio da je prioritet ekonomske politike u postupku uvođenja eura nastavak razboritog vođenja fiskalne politike s ciljem uravnoteženja proračuna, smanjenja javnog duga te stvaranja fiskalnog prostora za razdoblje krize (protucikličko djelovanje). Uz to, nužne su i strukturne reforme za povećanje potencijalnog rasta: smanjenje makroekonomskih neravnoteža, postizanje održivoga gospodarskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta.

Osim guvernera Vujčića u panel-raspravi sudjelovali su i Dragutin Pavletić, direktor Uljanik Plovidbe i Danijel Petrović, Alumni FET Pula. Raspravljalo se o prednostima i troškovima, kao i spremnosti Hrvatske za uvođenje eura, a sudionici panela smatraju da je prelazak na euro proces na koji se Hrvatska obvezala ulaskom u EU.

Uvođenje eura iznimno je dobar proces i dugoročno je jedino opravdano rješenje, rekao je Dragutin Pavletić te je iskazao svoju zabrinutost vezanu uz provođenje strukturnih reformi u Hrvatskoj, pritom je istaknuo pravosuđe kao jedno od najvažnijih područja na kojem je nužno provesti reforme. Danijel Petrović kazao je da su primjeri drugih zemalja pokazali da su koristi od ulaska u europodručje višestruke, a Hrvatska bi na svom putu uvođenja eura trebala učiti iz iskustava drugih država koje su svoje nacionalne valute zamijenile eurom.
priopćenja, intervjui...

PRIOPĆENJA, INTERVJUI...

30.10.2017.
Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj

U ponedjeljak 30. listopada u zagrebačkom hotelu Westin započinje konferencija o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Na ovom skupu, koji će otvoriti predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, o strateškim smjernicama, koristima i troškovima uvođenja eura govorit će guverner HNB-a Boris Vujčić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić i ministar financija Zdravko Marić. Poseban panel bit će posvećen efektima uvođenja eura na gospodarstvo i građane.