Dokumenti Pitanja i odgovori Sa svih strana Press Kontakt

Na putu prema euru čekaju nas strukturne reforme

26.1.2018.

 

Ekonomske i strukturne politike preduvjet su uvođenja eura u Hrvatskoj, a potrebne su i neovisno o ovom cilju, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u svom današnjem izlaganju pred sveučilišnom i poslovnom zajednicom na Okruglom stolu "Izazovi uvođenja eura u Hrvatskoj" koji je organizirao Ekonomski fakultet u Rijeci.

Prioriteti ekonomske politike u postupku uvođenja eura su nastavak razboritog vođenja fiskalne politike s ciljem uravnoteženja proračuna, smanjenja javnog duga i stvaranja fiskalnog prostora za razdoblje krize (protucikličko djelovanje), rekao je guverner naglasivši potrebu provođenja strukturnih reformi za povećanje potencijalnog rasta: smanjenje makroekonomskih neravnoteža, postizanje održivog gospodarskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta. Ključne strukturne reforme odnose se na efektivno porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva, reformu pravosuđa, povećanje učinkovitosti javnog sektora, reformu obrazovnog sustava, bolje upravljanje državnom imovinom, povećanje održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava te daljnje povećanje korištenja EU fondova.

Guverner Vujčić predstavio je Eurostrategiju, zajednički dokument HNB-a i Vlade RH kao polazišnu točku za proces uvođenja eura u Hrvatskoj, te istaknuo kako specifičnosti domaćeg gospodarstva idu u prilog uvođenju eura jer je Hrvatska najmanja država članica Europske unije koja još uvijek koristi vlastitu valutu i snažno je trgovinski integrirana s europodručjem što se odražava u visokoj usklađenosti poslovnih ciklusa. Također, Hrvatska ima visoko  euroizirano gospodarstvo (75% domaće štednje i 67% ukupnih dužničkih obveza vezano je uz euro) i u hrvatskom bankovnom sustavu dominiraju banke u vlasništvu institucija iz europodručja pri čemu su ograničene mogućnosti monetarne politike.

Troškovi uvođenja eura u Hrvatskoj su uglavnom jednokratni i niski, dok su koristi uvođenja eura trajne i relativno visoke, objasnio je guverner Vujčić. Valutni rizik za građane, poduzeća i državu nestaje uvođenjem eura što će smanjiti rizike za financijsku i makroekonomsku stabilnost, povoljno će djelovati na premiju za rizik države, dok će se regulatorni trošak za banke znatno smanjiti, što će pozitivno utjecati i na razinu kamatnih stopa, a time i na uvjete financiranja i ubrzanje gospodarskog rasta. Građani i poduzeća uštedjet će na mjenjačkim poslovima i naknadama za prekogranična eurska plaćanja, a očekuje se pozitivan učinak na izvoz i investicije, smanjenje transakcijskih troškova i veća usporedivost cijena što će potaknuti međunarodnu trgovinu i turizam.

Gubitak samostalne monetarne i tečajne politike ne čini znatan trošak za Hrvatsku, naglasio je guverner Vujčić: visoka kreditna i depozitna euroizacija te dominacija banaka u stranom vlasništvu u domaćem bankovnom sustavu sužavaju prostor za aktivno korištenje monetarne i tečajne politike.

Ulazak u tečajni mehanizam ERM II ključan je korak u procesu uvođenja eura, a za dobivanje podrške nužno je pokazati da je Hrvatska dobar kandidat za uvođenje eura i to kroz zdrave makroekonomske fundamente (otklanjanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža), odgovorno vođenje ekonomske politike, dostatan stupanj realne konvergencije i kvalitetu institucija, rekao je guverner te upozorio da prisutnost prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u državi koja želi uvesti euro može usporiti njezin napredak prema monetarnoj uniji.

Poboljšanje makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja, kao i dostatna razina realne konvergencije, govore u prilog našoj spremnosti za otpočinjanje razgovora s institucijama EU o pokretanju procesa uvođenja eura, no glavni izazov bit će pridobivanje potpore država članica i institucija EU za pristupanje tečajnom mehanizmu, a ona dobrim dijelom ovisi o njihovoj spremnosti na širenje europodručja, naglasio je guverner Vujčić.

U panel raspravi, osim guvernera Vujčića sudjelovali su i Jasmin Bajić (predsjednik Uprave Croatia Airlines), mr.sc. Branko Baričević (predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj), Ivan Perković (direktor RALU Logistike), dr.sc. Christoph Schoefboeck (predsjednik Uprave Erste banke), dr.sc. Dario Silić (direktor BINA Istre), David Sopta (predsjednik Uprave Jadrolinije) i prof.dr.sc. Saša Žiković (prodekan za znanost na Ekonomskom fakultetu u Rijeci). Raspravljalo se na temu uvođenja eura i to o otvorenim pitanjima, prednostima i nedostacima te izazovima na koje moramo biti spremni u razdoblju koje nam predstoji. Panelisti su u najvećoj mjeri podržali uvođenje eura u očekivanju pozitivnih efekata za poslovanje i javnog i privatnog sektora.

priopćenja, intervjui...

PRIOPĆENJA, INTERVJUI...

30.10.2017.
Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj

U ponedjeljak 30. listopada u zagrebačkom hotelu Westin započinje konferencija o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Na ovom skupu, koji će otvoriti predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, o strateškim smjernicama, koristima i troškovima uvođenja eura govorit će guverner HNB-a Boris Vujčić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić i ministar financija Zdravko Marić. Poseban panel bit će posvećen efektima uvođenja eura na gospodarstvo i građane.