Dokumenti Pitanja i odgovori Sa svih strana Press Kontakt

Pridruživanje europodručju Hrvatskoj ne bi uzrokovalo velike troškove

18.7.2017.

Guverner Hrvatske narodne banke razgovarao je s novinarkom Karen Tso (CNBC International) o pridruživanju Hrvatske europodručju.

Boris Vujčić: Dakle, prije svega moram reći da je pridruženje EU-u za Hrvatsku bilo vrlo pozitivno. Oporavak kojemu sada svjedočimo zapravo je prije svega posljedica pristupanja Hrvatske EU-u u 2013. i rasta izvoza nakon toga. A kad je riječ o izgledima za priključenje Hrvatske europodručju, moramo imati na umu činjenicu da je Hrvatska ionako visokoeuroizirana zemlja, otprilike tri četvrtine štednih depozita u hrvatskim bankama položeno je u eurima, to je nasljeđe iz prošlosti, još iz doba Jugoslavije. Visoka euroizacija ne ostavlja vam velik manevarski prostor za utjecaj na tečaj, a i dalje imate valutni rizik vezan uz kamatne stope. Dakle, smatramo da bi se priključenjem europodručju taj rizik uklonio, a troškovi bi za Hrvatsku zapravo bili neznatni. Međutim, slažem se u potpunosti, da biste ušli u europodručje morate imati dobro strukturirano gospodarstvo, a radi toga morate provesti strukturne reforme, o čemu ćemo također raspravljati na ovoj konferenciji.

Karen Tso: Kao razlog za uključenje navodi se i potreba za jeftinim kreditima, ali, kako čujemo, mnogi ulagači očekuju ponovni rast kredita zemljama na periferiji europodručja, a Mario Draghi zapravo ne spominje ukidanje velikoga monetarnog poticaja. Je li po vašem mišljenju Hrvatska propustila priliku da dobije jeftine kredite?

Boris Vujčić: Pa mislim da Hrvatska trenutačno.... Krediti su sada jeftini za sve. Jeftiniji nego što su ikada bili, čak i za Hrvatsku. No mislim da je hrvatska razlika prinosa i nadalje relativno visoka. Ona se smanjuje kako napredujemo s rastom i smanjujemo dug. Smatram da sada imamo prostora da, ako međunarodne kamatne stope počnu rasti, još smanjimo razliku prinosa i spriječimo da utječe na hrvatske kamatne stope.

Karen Tso: Kada bi međunarodni ulagači mogli očekivati da Hrvatska postane članica europodručja? Koji je okvirni datum?

Boris Vujčić: Ne, ne spominjemo datume. Najesen ćemo provesti javnu raspravu o troškovima i koristima, moramo najprije ispitati stajalište javnosti i politike, pa ako se svi slože da je taj cilj vrijedan truda, usmjerit ćemo se postupno prema njemu, ali nećemo određivati datume.

Karen Tso: Kako ćete uskladiti razinu javnog duga, koji i nadalje premašuje 60% udjela u BDP-u, a to je gornja granica koju su odredili partneri iz europodručja?

Boris Vujčić: Dug se sada snizuje, i to po stopi višoj od dvadesetine razlike između 60% i 84%, što je preduvjet za izlazak iz europske procedure pri prekomjernom manjku, ponajprije zahvaljujući ponovnom rastu. Osim toga, dovedene su u red javne financije, imali smo manjak od samo 0,8%, uz znatan primarni višak i rast od 3%, i sada se javni dug smanjuje, u 2019. bit će već manji od 80%, a smanjivat će se i dalje.

priopćenja, intervjui...

PRIOPĆENJA, INTERVJUI...

30.10.2017.
Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj

U ponedjeljak 30. listopada u zagrebačkom hotelu Westin započinje konferencija o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Na ovom skupu, koji će otvoriti predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, o strateškim smjernicama, koristima i troškovima uvođenja eura govorit će guverner HNB-a Boris Vujčić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić i ministar financija Zdravko Marić. Poseban panel bit će posvećen efektima uvođenja eura na gospodarstvo i građane.