Dokumenti Pitanja i odgovori Sa svih strana Press Kontakt

Uvođenje eura u Hrvatskoj ovisit će i o spremnosti država članica na širenje europodručja

30.11.2017.
Foto: © HNB

"Hrvatska će uvođenjem eura ostvariti značajne i trajne koristi koje su znatno veće od troškova, a dinamika procesa uvođenja eura uvelike ovisi o nama", istaknuo je viši savjetnik u Uredu guvernera Hrvatske narodne banke Ante Žigman u izlaganju održanom 29. studenoga 2017. na skupu Proces uvođenja eura – Mogućnosti i izazovi u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer i Zagrebačke inicijative.

Predstavljajući koristi i troškove uvođenja eura u Hrvatskoj, Žigman je naglasio da su koristi trajne naravi, dok su troškovi mali i pretežno jednokratni. Ulaskom u europodručje uklonio bi se valutni rizik za građane, poduzeća i državu te bi došlo do smanjenja kamatnih stopa i otklanjanja rizika valutne krize, kao i smanjenja rizika bankovne i platnobilančne krize. Također, prelazak na euro značio bi niže transakcijske troškove i dao poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima. Osim toga, kao članica  europodručja, Hrvatska bi imala pristup mehanizmima financijske pomoći te mogućnost sudjelovanja u raspoređivanju monetarnog prihoda Eurosustava, čime bi se sigurno povećao iznos koji se uplaćuje u državni proračun.

S druge strane, gubitak samostalne monetarne politike ne bi činio znatan trošak za Hrvatsku; visoka euroizacija te prisutnost eura u hrvatskom financijskom sustavu ionako sužavaju prostor za korištenje monetarne i tečajne politike. Tečaj se održava stabilnim i ne može se rabiti kao alat za povećavanje konkurentnosti. Rizik rasta razine cijena pri konverziji u pravilu je vrlo blag; učinak konverzije na cijene u novim članicama europodručja prosječno iznosi 0,23 postotna boda, dok je ocjena učinka za Hrvatsku 0,2 postotna boda na indeks potrošačkih cijena. Također, troškovi konverzije i prijenos sredstava Europskoj središnjoj banci bili bi jednokratni, a prekomjeran priljev kapitala i rast neravnoteža nose mali rizik. Sudjelovanje u pružanju financijske pomoći drugim državama članicama istodobno je i rizik i korist. Naime, kad bi hrvatski financijski sustav bio u problemima, druge države članice Europske unije tada bi bile obvezne pomagati joj.

Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska se obvezala uvesti euro, ali uz odgodu primjene dok sama ne donese takvu političku odluku, odnosno dok se ne ispune uvjeti: stabilnost cijena, stabilnost tečaja, održivost javnih financija i dugoročne kamatne stope. Poboljšanje makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja kao i dostatna razina realne konvergencije govore u prilog našoj spremnosti za otpočinjanje razgovora s institucijama Europske unije o pokretanju procesa uvođenja eura, no glavni će izazov biti pridobivanje potpore država članica EU-a za pristupanje tečajnom mehanizmu koja dobrim dijelom ovisi o njihovoj spremnosti na širenje europodručja, zaključio je Ante Žigman.

Povod za okrugli stol posvećen procesu uvođenju eura bila je nedavno održana konferencija Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske narodne banke na kojoj je predstavljena "Strategija za uvođenje eura u Republici Hrvatskoj". Uz izlaganje Ante Žigmana, na skupu je predavanje održao i Zdravko Petak, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, s temom Javne politike u pozadini pridruživanja eurozoni, nakon čega je uslijedila konstruktivna rasprava s članovima Zagrebačke inicijative i uglednim gostima iz područja politike, gospodarstva i obrazovanja.

Sa svih strana...

SA SVIH STRANA

Izdavanje i optjecaj

Europska središnja banka nema gotovinski odjel i ne sudjeluje u gotovinskim operacijama

30.10.2017.
Proizvodnja i zalihe novčanica

Od 2002. godine svaka nacionalna središnja banka europodručja zadužena za jedan dio ukupne godišnje proizvodnje euronovčanica

30.10.2017.
Eurokovanice

Nacionalna strana eurokovanica upućuje na državu izdavateljicu

30.10.2017.