Objavitelj imovine Objavitelj imovine

ISTRAŽIVANJE
Usklađenost poslovnih ciklusa i ekonomskih šokova između Hrvatske i država europodručja

U istraživanju Karla Kotarca, Davora Kunovca i Rafaela Ravnika analizira se usklađenost poslovnih ciklusa te šokova ponude i potražnje Hrvatske i zemalja jezgre europodručja. Dobiveni rezultati pokazuju da je usklađenost poslovnih ciklusa te korelacija šokova ponude i potražnje između Hrvatske i zemalja jezgre europodručja relativno visoka. Simetrični (zajednički) šokovi dominantni su za objašnjavanje dinamike domaćeg BDP-a, dok su doprinosi asimetričnih šokova znatno manji. Jasna je konvergencija šokova ponude i potražnje te poslovnih ciklusa između Hrvatske i zemalja jezgre europodručja. Autori zaključuju kako uvođenje eura i prihvaćanje zajedničke protucikličke monetarne politike ne bi trebali biti značajan trošak za hrvatsku ekonomiju.

PREUZMITE PDF
PREGLED
Perzistentnost euroizacije u Hrvatskoj

Rad Mirne Dumičić, Igora Ljubaja i Ane Martinis donosi analizu kretanja financijske euroizacije u Hrvatskoj. U redu se razmatra i primjena monetarnih i makroprudencijalnih mjera u kontekstu visoke euroizacije. Iskustvo Hrvatske upućuje na to da je visoku euroizaciju teško smanjiti unatoč dugogodišnjoj makroekonomskoj i tečajnoj stabilnosti te vjerodostojnoj monetarnoj politici koja je uključivala regulatorne mjere za destimuliranje bankovnog poslovanja s devizama. Izlazna strategija za uklanjanje valutnog rizika nametnutog visokom euroizacijom, koji otežava provođenje monetarne politike i održavanje financijske stabilnosti, može se zasnivati ili na uvođenju eura ili na poticanju upotrebe domaće valute. Obje opcije naposljetku zahtijevaju ispunjavanje istih preduvjeta, a to su poboljšanje gospodarskih fundamenata, vjerodostojna ekonomska politika i smanjenje makroekonomskih neravnoteža.

PREUZMITE PDF
PREGLED
Je li euro optimalna valuta za Hrvatsku: ocjena korištenjem teorije optimalnih valutnih područja

Teorija optimalnih valutnih područja definira određene kriterije koje bi svaka država trebala ispuniti kako bi mogla uspješno sudjelovati u monetarnoj uniji s drugim državama. Ti kriteriji odnose se ponajprije na dostignuti stupanj ekonomske integracije u odnosu na države članice monetarne unije. Mislav Brkić i Ana Šabić, primjenjujući teoriju optimalnih valutnih područja, analiziraju je li Hrvatska spremna za uvođenje eura.

PREUZMITE PDF
PREGLED
Uvođenje eura u Hrvatskoj: mogući učinci na međunarodnu razmjenu i ulaganja

U radu se prikazuju rezultati izabranih empirijskih istraživanja o utjecaju uvođenja eura na robnu razmjenu, inozemna ulaganja i turizam te se daje kratak analitički pregled iskustava pojedinih zemalja europodručja, posebice novijih članica te turističkih zemalja. Na osnovi toga, a uzimajući u obzir visok stupanj povezanosti Hrvatske s europodručjem, autorice Maja Bukovšak, Andrijana Ćudina i Nina Pavić ocjenjuju da bi uvođenje eura, zbog nižih transakcijskih troškova i lakše usporedivosti cijena te smanjenja valutnog rizika, moglo blago pojačati hrvatsku razmjenu robe i usluga, posebice turističkih, te pogodovati privlačenju inozemnih ulaganja.

PREUZMITE PDF
PREGLED
Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da je učinak konverzije nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u zemljama europodručja u pravilu bio blag i jednokratan. Nešto izrazitiji rast cijena zbog konverzije zabilježen je kod manjeg dijela proizvoda, pretežno uslužnog sektora kao što su, primjerice, usluge u restoranima i kafićima. U skladu sa spomenutim iskustvima, očekuje se da će učinak konverzije kune u euro na povećanje ukupne razine potrošačkih cijena u Hrvatskoj biti blag. U radu Andreje Pufnik razmatraju se, osim toga, glavne determinante rasta percipirane inflacije u razdoblju nakon konverzije te mjere koje su se pokazale efikasnima u ograničavanju učinka uvođenja eura na rast potrošačkih cijena i percipirane inflacije.

PREUZMITE PDF
PREGLED
Može li uvođenje eura u Hrvatskoj smanjiti trošak zaduživanja?

U radu Davora Kunovca i Nine Pavić analizira se utjecaj uvođenja eura na smanjenje troška zaduživanja država članica EU-a. Rezultati analize upućuju na postojanje "europremije" – uzmu li se u obzir kretanja makroekonomskih fundamenata pojedinih država i raspoloženje investitora na financijskim tržištima, države članice monetarne unije u prosjeku imaju nižu cijenu zaduživanja i viši kreditni rejting od ostalih članica EU-a. Kako bi se upozorilo na važnost koju dobiveni rezultati, u slučaju uvođenja eura, mogu imati na kretanje kamatnih stopa banaka u Hrvatskoj, s pomoću jednostavnog VAR modela pokazuje se da postoji statistički značajan prijenos kretanja troška zaduživanja države na kamate na kredite poslovnih banaka.

PREUZMITE PDF