SA SVIH STRANA
Hrvatska narodna banka raspisala je 2. kolovoza 2021. otvoreni natječaj za izbor dizajna nacionalne strane eurokovanica u kojem mogu sudjelovati sve punoljetne fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske.
Životni standard u zemljama europodručja rastao je u godinama nakon uvođenja eura
Raste podrška uvođenju eura – rezultat anketnog ispitivanja hrvatskih građana u veljači 2021.
Nakon provedenog javnog savjetovanja, na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. Vlada RH donijela je Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom.
Iako je izbijanje pandemije snažno pogodilo hrvatsko gospodarstvo i javne financije, uvođenje eura 1. siječnja 2023. ostvarivo je, rekao je danas guverner HNB-a Boris Vujčić u svom izlaganju "Put do eura" na 23. znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji.
Europska središnja banka objavila je na svojim internetskim stranicama analizu u povodu ulaska Hrvatske i Bugarske u europski tečajni mehanizam (ERM II).
Na zahtjev hrvatskih tijela vlasti ministri financija država članica europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnje banke Danske i Hrvatske sporazumno su odlučili hrvatsku kunu uključiti u europski tečajni mehanizam (ERM II).
Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) donijelo je odluku o uspostavi bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom.
Guverner HNB-a i ministar financija RH obavijestili o provedbi reformskih mjera na koje se Hrvatska obvezala u pismu namjere za ulazak u ERM II.
Europska središnja banka objavila je rezultate sveobuhvatne procjene pet hrvatskih banaka, koja je provedena nakon što je Hrvatska podnijela zahtjev za uspostavu bliske suradnje između ESB-a i HNB-a.
Sanja Tomičić, izvršna direktorica Sektora za međunarodne odnose Hrvatske narodne banke na okruglom stolu "Europa koja se razvija"
U Hrvatskoj narodnoj banci održana konferencija "The Economist: Svijet u 2020." u organizaciji magazina Diplomacy & Commerce.
Guverner Boris Vujčić na konferenciji Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo: predsjedanje Hrvatske Europskom unijom"
Anketno ispitivanje građana o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj u veljači 2019.
Glavni uvjeti za ulazak u europodručje: stabilnost cijena, stabilnost tečaja, održivost javnih financija i dugoročne kamatne stope
Viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić sudjelovao je na okruglom stolu "Prednosti, nedostaci i preduvjeti uvođenja eura u Hrvatsku"
Od 2002. godine svaka nacionalna središnja banka europodručja zadužena za jedan dio ukupne godišnje proizvodnje euronovčanica
Europska središnja banka nema gotovinski odjel i ne sudjeluje u gotovinskim operacijama
Nacionalna strana eurokovanica upućuje na državu izdavateljicu
Euronovčanice se izdaju u sedam apoena
PITANJA I ODGOVORI
Za preračunavanje cijena primjenjivat će se službeni fiksni tečaj konverzije.
Obveza će se odnositi i na privatni i na javni sektor.
Nadležna tijela detaljno će nadzirati poštivanje obveze dvojnog iskazivanja cijena i po potrebi kažnjavati prekršitelje.
Cilj uvođenja eura bio je potaknuti povezanost među državama članicama i ojačati iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta.
Na cjenicima, promotivnim materijalima i računima cijene pojedinih proizvoda i usluga bit će iskazane u objema valutama.
Ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku konverzije bit će dvojno iskazivanje cijena.
Novčanice kuna mijenjat će se trajno, a kovanice kuna i lipa tri godine od dana uvođenja eura.
Najveću ulogu u postupku zamjene imat će banke.
U prvih šest mjeseci od dana uvođenja eura zamjena kuna za eure bit će potpuno besplatna.
Uvođenje eura donijet će nekoliko promjena i jednokratnih troškova za poduzetnike.
Kunski krediti i depoziti preračunat će se u eure prema fiksnom tečaju konverzije bez naknada za klijente banaka.
Odluku će donijeti Vijeće Europske unije.
Fiksni tečaj konverzije je tečaj po kojem će se kuna zamijeniti u euro. Određuje ga Vijeće EU-a i u pravilu je to isti onaj tečaj koji je određen prethodno kao središnji paritet.
Nakon što se hrvatska kuna zamijeni eurom, hrvatski nacionalni identitet promicat će se kovanicama eura koje će na poleđini imati hrvatska nacionalna obilježja i koja će kolati u cijelom europodručju.
Osnovna zadaća IRT-a jest izrada sanacijskog plana za pojedinu kreditnu instituciju odnosno grupu kreditnih institucija za koju je SRB izravno odgovor.
Pridruživanje Hrvatske jedinstvenom sanacijskom mehanizmu donijet će Hrvatskoj cijeli niz prednosti i koristi.
SRB će donositi odluke o sanaciji onih kreditnih institucija za koje je izravno odgovoran, a DAB će nakon konzultacija sa SRB-om donositi odluke o sanaciji ostalih kreditnih institucija.
Sustavom osiguranja depozita i nakon uspostave bliske suradnje s ESB-om i pridruživanja SRM-u i dalje će upravljati DAB.
Kreditne institucije sa sjedištem u Hrvatskoj plaćat će samo jedan doprinos.
Odgovornost Jedinstvenog fonda za sanaciju je da se na učinkovit način financira upotreba sanacijskih instrumenta odnosno osigura primjena ostalih sanacijskih ovlasti.
Pridruživanje Hrvatske SRM-u neće donijeti značajnije promjene kreditnim institucijama sa sjedištem u Hrvatskoj.
Nacionalna sanacijska tijela imaju odgovornost za učinkovito i dosljedno funkcioniranje SRM-a.
SRB sve svoje odluke vezane uz sanacijska pitanja donosi na izvršnim sjednicama.
SRB će nadležan nad onim bankama sa sjedištem u Hrvatskoj koje su članice grupa kreditnih institucija u EU-u, a kojima je SRB bio u funkciji sanacijskog tijela za grupu i prije pridruživanja Hrvatske SRM-u.
Zadaća SRB-a jest osigurati učinkovito i dosljedno funkcioniranje jedinstvenog sanacijskog mehanizma.
SRM omogućava da se sve odluke povezane sa sanacijskim pitanjima na razini cijele bankovne unije donose centralizirano, neovisno i efikasno.
Jedinstveni sanacijski mehanizam jedan je od tri stupa na kojima počiva bankovna unija.
Uspostavljanje bliske suradnje između HNB-a i ESB-a jedan je od preduvjeta za ulazak u ERM II.
Hrvatska je stabilizirala gospodarstvo i provela mjere na koje se obvezala pismom namjere za ulazak u ERM II, u kojemu bi mogla provesti dvije i pol godine.
Ulaskom u Europsku uniju, o čemu je odlučeno na referendumu, Hrvatska je preuzela i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti.
Najraniji mogući datum uvođenja eura je 1. siječnja 2023., pod uvjetom da do tada ispunimo maastrichtske kriterije nominalne konvergencije.
HNB će, kao i dosad, u svrhu očuvanja stabilnosti tečaja po potrebi provoditi devizne intervencije.
Očekujemo da će upravo središnji paritet postati tečaj po kojemu će se kuna mijenjati u euro.
Kriteriji za uvođenje eura odnose se na stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa.
Svi pokazatelji upućuju na to da je Hrvatska spremna za proces uvođenja eura.
Europska ekonomska i monetarna unija razvijala se u tri faze, a kao obračunska jedinica euro je uveden 1999.
Novčanice i kovanice eura ušle su u optjecaj u 12 država članica EU-a 1. siječnja 2002.
Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska je preuzela obvezu uvođenja zajedničke valute eura jednom kad za to ispuni uvjete.
Kriteriji za ulazak u ERM II službeno ne postoje, no države koje žele sudjelovati u njemu moraju ispuniti određene preduvjete.
Središnji paritet je definirana razina tečaja nacionalne valute u odnosu na euro prema kojoj se vrednuje stabilnost tečaja tijekom sudjelovanja u tečajnom mehanizmu.
Središnji paritet određen je na razini 1 euro = 7,53450 kuna.
Hrvatska je od 2016. do 2019. zadovoljavala sve kriterije osim kriterija stabilnosti tečaja. U srpnju 2020. pristupila je mehanizmu ERM II, pa bi sredinom 2022. mogla zadovoljiti i taj kriterij.
Hrvatski gospodarstvenici i poduzetnici spremni su za uvođenje eura i pogodnosti koje će im to donijeti.
Ekonomske koristi uvođenja eura za Hrvatsku trajne su i veće od troškova koji su uglavnom jednokratni.
Koristi od uvođenja eura ostvarit će svi domaći sektori.
Najveća je korist nestanak valutnog rizika, no građani će imati i druge koristi.
Učinak uvođenja eura na potrošačke cijene u Hrvatskoj bit će vrlo blag i jednokratnoga karaktera te neće imati materijalan učinak na životni standard hrvatskih građana.
Sveobuhvatna procjena banaka u Republici Hrvatskoj trajala je od rujna 2019. do lipnja 2020., a njome je obuhvaćeno pet banaka.
Nositelj postupka sveobuhvatne procjene bio je ESB.
Sveobuhvatna procjena preduvjet je za ostvarenje bliske suradnje s ESB-om.
Nakon uspostavljanja bliske suradnje predstavnik HNB-a sudjelovat će s punim glasačkim pravima u Nadzornom odboru.
Odluke koje se odnose na kreditne institucije i superviziju donose Savjet i guverner Hrvatske narodne banke.
Nadzorni odbor, interno tijelo ESB-a, priprema nacrte nadzornih odluka koje potom donosi Upravno vijeće u skladu s postupkom neisticanja prigovora.
ESB može donijeti niz supervizorskih odluka koje su pravno obvezujuće unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma.
HNB će ostati isključivo odgovoran za nadzor banaka u područjima koja nisu obuhvaćena Uredbom o SSM-u.
Postupak nadzorne provjere i ocjene aktivnost je kojom supervizori procjenjuju rizike kojima su banke izložene i provjeravaju jesu li banke sposobne na odgovarajući način upravljati tim rizicima.
Zajednički nadzorni timovi provode kontinuirani nadzor značajnih banaka i jedan su od glavnih oblika suradnje između ESB-a i nacionalnih nadzornih tijela.
Po uspostavi bliske suradnje ESB će izravno nadzirati značajne kreditne institucije sa sjedištem u Hrvatskoj pri čemu će supervizija HNB-a i nadalje imati značajnu ulogu.
Uspostavljanje bliske suradnje između HNB-a i ESB-a jedan je od preduvjeta za ulazak u ERM II.
U praksi manje značajne institucije su uglavnom manje banke europodručja čija imovina ne prelazi 30 mlrd. EUR.
U pravilu, banka se može smatrati značajnom ako je utvrđeno da je jedna od tri najznačajnije banke u zemlji.
SSM je zajednički je okvir za bankovni nadzor u Europskoj uniji koji čine ESB i nacionalna nadzorna tijela država sudionica.
Nema razloga za bojazan da će uvođenje eura naštetiti blagostanju hrvatskih građana.
Hrvatski poduzetnici imat će znatne koristi od uvođenja eura.
Država će znatne koristi imati zbog uklanjanja valutnog rizika.
Troškovi uvođenja eura pretežno su mali i jednokratni, a proizlaze iz logističkih i administrativnih priprema sektora države i poduzeća za prelazak na novu službenu valutu.
Zbog specifičnih obilježja hrvatskoga gospodarstva prostor za aktivno korištenje monetarne politike i danas je bitno sužen.
Hrvatskom gospodarstvu odgovarat će zajednička monetarna politika.
HNB i Vlada moći će reagirati mjerama makroprudencijalne politike, odnosno fiskalne politike i strukturnih politika.
HNB će se aktivno služiti instrumentima makroprudencijalne politike s ciljem održavanja financijske stabilnosti i ukupne makroekonomske stabilnosti.
Kao dio Eurosustava HNB će aktivno sudjelovati u oblikovanju i provođenju zajedničke monetarne politike u europodručju.
Nakon što uvedemo euro, instrumenti za suočavanje s krizama bit će kao i dosad: fiskalna i makroprudencijalna politika.
Članstvo u europodručju nije rezervirano samo za velika razvijena gospodarstva.
Svaka članica europodručja dužna je uplatiti sredstva u zajednički stabilizacijski fond razmjerno svojoj ekonomskoj snazi, a zauzvrat ima pravo na pomoć iz tog fonda u slučaju potrebe.
Svaka država članica samostalno određuje kada će započeti postupak uvođenja eura uzimajući u obzir više elemenata, uključujući odnos ekonomskih koristi i troškova.
Vjerojatnost takvog scenarija za Hrvatsku iznimno je mala, odnosno gotovo ne postoji.
Hrvatski nacionalni identitet promicat će se kovanicama eura koje će na poleđini imati hrvatska nacionalna obilježja i koje će kolati u cijelom europodručju.
Bankovna unija jedinstven je sustav nadzora i sanacije banaka na razini EU.
DOKUMENTI
-
Koordinacijski odbor za prilagodbu opće države u procesu zamjene hrvatske kune eurom Uputa o procesu prilagodbe poslovnih procesa subjekata opće države za poslovanje u euru
-
KOORDINACIJSKI ODBOR ZA PRILAGODBU GOSPODARSTVA I ZAŠTITU POTROŠAČA Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom
-
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE I HRVATSKA NARODNA BANKA Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom
-
GOVERNMENT OF THE REPUBLIC OF CROATIA The National Euro Changeover Plan
-
EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA ECB assessment report on completion of the commitments made by the Republic of Croatia on the macroprudential toolkit
-
MINISTARSTVO FINANCIJA REPUBLIKE HRVATSKE I HRVATSKA NARODNA BANKA Zahtjev za pokretanje postupka pristupanja tečajnom mehanizmu ERM II
-
MINISTARSTVO FINANCIJA REPUBLIKE HRVATSKE I HRVATSKA NARODNA BANKA Obavijest o provedbi reformskih mjera na koje se Republika Hrvatska obvezala u pismu namjere za ulazak u ERM II i zahtjev za formalnu ocjenu provedbe tih mjera
-
PREGLED 20. godišnjica eura: zašto se neke zemlje još ne žele pridružiti?
Dvadeset godina nakon uvođenja eura neke se europske zemlje još nisu voljne pridružiti monetarnoj uniji. Iako su obvezne uvesti euro, Švedska, Češka, Mađarska i Poljska odlučile su se za odgodu na neodređeno vrijeme. Postoje različiti ekonomski, politički, pravni, sociološki, pa čak i emocionalni činitelji za takvu odluku. Milan Deskar-Škrbić i Davor Kunovac u radu analiziraju ključni ekonomski argument protiv uvođenja eura u tim zemljama – trošak gubitka monetarne samostalnosti.
PREUZMITE PDF -
Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj
U Strategiji za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj analiziraju se ekonomske koristi i troškovi uvođenja eura za Hrvatsku, opisuje postupak uvođenja eura te navode aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske narodne banke u razdoblju do uvođenja eura. U dokumentu su također opisane odrednice ekonomske politike RH u razdoblju nakon uvođenja eura.
PREUZMITE PDF -
GOVERNMENT OF THE REPUBLIC OF CROATIA AND CROATIAN NATIONAL BANK Strategy for the Adoption of the Euro in Croatia
-
Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj – podloga za prezentaciju na Konferenciji
-
GOVERNMENT OF THE REPUBLIC OF CROATIA AND CROATIAN NATIONAL BANK Strategy of the Adoption of the Euro in Croatia (presentation)
-
ZAŠTO, KADA, KAKO, KORISTI, TROŠKOVI.... Euro u Hrvatskoj
Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka pripremile su brošuru s odgovorima na brojna pitanja koja se često postavljaju u javnosti. Saznajte na kome je odluka o tome kada će se Hrvatska pridružiti europodručju, kakva je točno procedura pridruživanja i koliko može trajati, koje su koristi, a koji troškovi povezani s uvođenjem eura itd.
PREUZMITE PDF -
ISTRAŽIVANJE Usklađenost poslovnih ciklusa i ekonomskih šokova između Hrvatske i država europodručja
U istraživanju Karla Kotarca, Davora Kunovca i Rafaela Ravnika analizira se usklađenost poslovnih ciklusa te šokova ponude i potražnje Hrvatske i zemalja jezgre europodručja. Dobiveni rezultati pokazuju da je usklađenost poslovnih ciklusa te korelacija šokova ponude i potražnje između Hrvatske i zemalja jezgre europodručja relativno visoka. Simetrični (zajednički) šokovi dominantni su za objašnjavanje dinamike domaćeg BDP-a, dok su doprinosi asimetričnih šokova znatno manji. Jasna je konvergencija šokova ponude i potražnje te poslovnih ciklusa između Hrvatske i zemalja jezgre europodručja. Autori zaključuju kako uvođenje eura i prihvaćanje zajedničke protucikličke monetarne politike ne bi trebali biti značajan trošak za hrvatsku ekonomiju.
PREUZMITE PDF -
PREGLED Perzistentnost euroizacije u Hrvatskoj
Rad Mirne Dumičić, Igora Ljubaja i Ane Martinis donosi analizu kretanja financijske euroizacije u Hrvatskoj. U redu se razmatra i primjena monetarnih i makroprudencijalnih mjera u kontekstu visoke euroizacije. Iskustvo Hrvatske upućuje na to da je visoku euroizaciju teško smanjiti unatoč dugogodišnjoj makroekonomskoj i tečajnoj stabilnosti te vjerodostojnoj monetarnoj politici koja je uključivala regulatorne mjere za destimuliranje bankovnog poslovanja s devizama. Izlazna strategija za uklanjanje valutnog rizika nametnutog visokom euroizacijom, koji otežava provođenje monetarne politike i održavanje financijske stabilnosti, može se zasnivati ili na uvođenju eura ili na poticanju upotrebe domaće valute. Obje opcije naposljetku zahtijevaju ispunjavanje istih preduvjeta, a to su poboljšanje gospodarskih fundamenata, vjerodostojna ekonomska politika i smanjenje makroekonomskih neravnoteža.
PREUZMITE PDF -
PREGLED Uvođenje eura u Hrvatskoj: mogući učinci na međunarodnu razmjenu i ulaganja
U radu se prikazuju rezultati izabranih empirijskih istraživanja o utjecaju uvođenja eura na robnu razmjenu, inozemna ulaganja i turizam te se daje kratak analitički pregled iskustava pojedinih zemalja europodručja, posebice novijih članica te turističkih zemalja. Na osnovi toga, a uzimajući u obzir visok stupanj povezanosti Hrvatske s europodručjem, autorice Maja Bukovšak, Andrijana Ćudina i Nina Pavić ocjenjuju da bi uvođenje eura, zbog nižih transakcijskih troškova i lakše usporedivosti cijena te smanjenja valutnog rizika, moglo blago pojačati hrvatsku razmjenu robe i usluga, posebice turističkih, te pogodovati privlačenju inozemnih ulaganja.
PREUZMITE PDF -
PREGLED Je li euro optimalna valuta za Hrvatsku: ocjena korištenjem teorije optimalnih valutnih područja
Teorija optimalnih valutnih područja definira određene kriterije koje bi svaka država trebala ispuniti kako bi mogla uspješno sudjelovati u monetarnoj uniji s drugim državama. Ti kriteriji odnose se ponajprije na dostignuti stupanj ekonomske integracije u odnosu na države članice monetarne unije. Mislav Brkić i Ana Šabić, primjenjujući teoriju optimalnih valutnih područja, analiziraju je li Hrvatska spremna za uvođenje eura.
PREUZMITE PDF -
PREGLED Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj
Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da je učinak konverzije nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u zemljama europodručja u pravilu bio blag i jednokratan. Nešto izrazitiji rast cijena zbog konverzije zabilježen je kod manjeg dijela proizvoda, pretežno uslužnog sektora kao što su, primjerice, usluge u restoranima i kafićima. U skladu sa spomenutim iskustvima, očekuje se da će učinak konverzije kune u euro na povećanje ukupne razine potrošačkih cijena u Hrvatskoj biti blag. U radu Andreje Pufnik razmatraju se, osim toga, glavne determinante rasta percipirane inflacije u razdoblju nakon konverzije te mjere koje su se pokazale efikasnima u ograničavanju učinka uvođenja eura na rast potrošačkih cijena i percipirane inflacije.
PREUZMITE PDF -
PREGLED Može li uvođenje eura u Hrvatskoj smanjiti trošak zaduživanja?
U radu Davora Kunovca i Nine Pavić analizira se utjecaj uvođenja eura na smanjenje troška zaduživanja država članica EU-a. Rezultati analize upućuju na postojanje "europremije" – uzmu li se u obzir kretanja makroekonomskih fundamenata pojedinih država i raspoloženje investitora na financijskim tržištima, države članice monetarne unije u prosjeku imaju nižu cijenu zaduživanja i viši kreditni rejting od ostalih članica EU-a. Kako bi se upozorilo na važnost koju dobiveni rezultati, u slučaju uvođenja eura, mogu imati na kretanje kamatnih stopa banaka u Hrvatskoj, s pomoću jednostavnog VAR modela pokazuje se da postoji statistički značajan prijenos kretanja troška zaduživanja države na kamate na kredite poslovnih banaka.
PREUZMITE PDF
PRIOPĆENJA, INTERVJUI...
Viceguverner Michael Faulend izlagao je na konferenciji koju je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 23. ožujka 2022. organizirala Studentska udruga Financijski impuls
Koordinacijski odbor za prilagodbu opće države u procesu zamjene hrvatske kune eurom izradio je Uputu koja sadrži detaljne informacije o prilagodbama koje očekuju subjekte opće države
Kolumna guvernera Borisa Vujčića za tjednik Nacional, objavljena 12. listopada 2021.
U petak 10. rujna 2021., nakon sastanka čelnika Eurogrupe, u Brdu kod Kranja je potpisan Memorandum o razumijevanju između Republike Hrvatske, država članica europodručja i Europske komisije o početku proizvodnje eurokovanica i ...
Guverner Boris Vujčić sudjelovao je u raspravi na temu "Europodručje – razlozi za ulazak i izlazak" u sklopu konferencije European Forum Alpbach 2021.
Komisija za novac Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici utvrdila konačni prijedlog motiva za nacionalne strane budućih hrvatskih eurokovanica ...
Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke, na 8. je Liderovoj konferenciji o izvozu "Pametni znaju čemu služi izvoz" potvrdio 1. siječnja 2023. kao izgledan datum za uvođenje eura, ali ...
Na web-stranici euro.hr ocijenite predložene motive: geografsku kartu Hrvatske, šahovnicu, kunu, Dubrovnik i glagoljicu te predložite i svoj motiv
Danas je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održana osma sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj na kojoj je ustrojen Upravljački odbor i šest koordinacijskih odbora.
Viceguverner HNB-a Michael Faulend naglasio je da će središnji paritet određen na razini 1 euro = 7,53450 kuna, po kojemu je Hrvatska ušla u tečajni mehanizam ERM II, vjerojatno biti i tečaj konverzije pri ulasku u europodručje.
Ne postoji takva monetarna politika kojom bi se negativni učinci pandemije mogli poništiti
U sklopu priprema za uvođenje eura Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka zajedno su priredili Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom.
Nakon uspostave bliske suradnje provedena je procjena značajnosti banaka i ESB ...
Sa zamjenicom guvernera Hrvatske narodne banke Sandrom Švaljek u Temi dana Radija 101 razgovarala je Renata Belc Krog.
Guverner Boris Vujčić razgovarao je s Anom Blašković za Poslovni dnevnik.
Sa zamjenicom guvernera Hrvatske narodne banke Sandrom Švaljek u emisiji Točka na tjedan N1 televizije razgovarala je Nataša Božić Šarić.
Guverner Boris Vujčić u Dnevniku Nove TV razgovarao je s Vjekoslavom Đaićem.
S guvernerom Boris Vujčićem za Dnevnik N1 televizije razgovarao je reporter Ivan Hrstić.
S guvernerom Boris Vujčićem za Dnevnik 2 Hrvatske radiotelevizije razgovarao je Mladen Sirovica.
Danas, 10. srpnja 2020. Republika Hrvatska ušla je u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj.
Anketno ispitivanje građana o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj u ožujku 2020.
Na sastanku Euroskupine 8. srpnja 2019. u Bruxellesu ...
Učinjen je prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute.
Anketno ispitivanje građana o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj u veljači 2019.
Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić na sjednici Nacionalnog vijeća
Guverner Boris Vujčić na konferenciji u prigodi pete obljetnice uvođenja eura u Latviji.
Izlaganje guvernera Vujčića na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu.
Izlaganje guvernera Vujčića na savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji, 7. studenog 2018.
Ispravnim ekonomskim politikama do uspješnog članstva u europodručju.
Uvođenje eura pozitivno bi se odrazilo i na turizam; 70 posto ukupnih prihoda od turizma i 60 posto ukupnih noćenja u Hrvatskoj dolazi iz europodručja.
Na Ekonomskom fakultetu u Splitu guverner HNB-a predstavio je strategiju Vlade RH i Hrvatske narodne banke za uvođenje eura u Hrvatskoj.
Guverner predstavio koristi i troškove uvođenja eura na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Guverner predstavio Eurostrategiju na riječkom Ekonomskom fakultetu.
U Hrvatskoj narodnoj banci 11. prosinca 2017. održana je konferencija "Koristi i troškovi uvođenja eura: hrvatske perspektive i iskustva drugih".
U Okrugloj dvorani Hrvatske narodne banke održana je 16. studenoga konferencija na kojoj su predstavljeni radovi istraživača i analitičara HNB-a
Koristi od uvođenja eura za Hrvatsku veće su od troškova.
U ponedjeljak 30. listopada u zagrebačkom hotelu Westin započinje konferencija o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić za CNBC International govori o pridruživanju Hrvatske europodručju (srpanj 2017.)
Krajem ožujka ove godine održan je u Rovinju 5. susret guvernera regije, u organizaciji magazina Lider ...