Dokumenti Pitanja i odgovori Sa svih strana Press Kontakt

Aktivnosti za ulazak Hrvatske u ERM II obilježit će 2020.

Najvažniji izazov za Hrvatsku u 2020. bit će predsjedanje Vijećem Europske unije koje započinje 1. siječnja. To je povijesni trenutak i kruna našega europskog puta, rekao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković otvarajući konferenciju "The Economist: Svijet u 2020.", održanu 9. prosinca 2019. u Hrvatskoj narodnoj banci u organizaciji magazina Diplomacy & Commerce.

Usmjereni smo daljnjem jačanju i izgrađivanju Unije kao Europe koja se razvija, povezuje, štiti i koja je globalno utjecajna, a tijekom predsjedanja Hrvatska će imati nekoliko važnih političkih prioriteta za budućnost EU-a, to su: uređenje budućih odnosa Europske unije i Ujedinjene Kraljevine u slučaju provedbe Brexita, dovršetak pregovora za donošenje novoga Višegodišnjeg financijskog okvira koji će odrediti ključne prioritete Unije u sedmogodišnjem razdoblju, proces proširenja i odnosa EU-a sa zemljama jugoistoka Europe te konferencija o budućnosti Europe. Gospodarski izazovi za Hrvatsku u idućoj godini povezani su s predvidljivim usporavanjem rasta na globalnoj razini i stagnacijom rasta u EU-u, a procjene rasta pokazuju da će Hrvatska imati veći rast od prosjeka EU-a. Pritom situaciju u Hrvatskoj olakšava i činjenica da smo ove godine kod dvije od tri svjetske agencije za rejting vratili kreditni rejting zemlje na investicijsku razinu i time postali vidljivi financijskim institucijama koje nas prije nisu ni primjećivale, te tako spustili razinu zaduživanja za državu, gospodarske institucije, a konačno i za građane, naglasio je Plenković.

Važan korak koji će obilježiti 2020. jesu aktivnosti za ulazak Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II. To je svakako prijeloman korak na putu Hrvatske k uvođenju eura, istaknuo je guverner Boris Vujčić. Namjera je HNB-a i Vlade RH da ispune mjere predviđene Akcijskim planom do sredine iduće godine, kako bi se odluka o ulasku Hrvatske u ERM II, kao i o uspostavi bliske suradnje između HNB-a i Europske središnje banke, mogla donijeti u drugoj polovini 2020. Kada je riječ o gospodarskim kretanjima, u 2020. neće biti onako loše kao što su mnogi najavljivali. Strahovi da bi SAD i EU mogli biti u recesiji kod većine ekonomista više nisu prisutni. Možemo očekivati usporavanje rasta u 2020. uz naglašene negativne rizike koji dolaze zbog neizvjesnosti glede trgovinskih odnosa, posebno SAD-a i Kine, a dodatno postoje rizici u odnosima EU-a i SAD-a, kao i neizvjesnost u vezi s Brexitom, rekao je Vujčić. U Hrvatskoj bi se godišnji rast realnog BDP-a u 2020. mogao donekle usporiti, a glavni faktor rasta ostala bi domaća potražnja.

Na duge staze moramo se okrenuti globalnom tržištu jer poslujući samo u nacionalnim okvirima ne možemo biti konkurenti i održivi, a ekonomski potencijal koji Hrvatska ima treba graditi na stabilnim temeljima. Trebamo odmak od javnog i rentijerskog prema privatnom i inovacijama, poručio je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.

Brexit je podijelio obitelji, političke stranke i nastavlja dijeliti cijelu državu, rekao je Joseph Edmund Johnson, bivši član britanskog parlamenta i bivši državni ministar za sveučilišta, znanost, istraživanje i inovacije u Velikoj Britaniji. U britanskoj javnosti, ali i u državama EU-a, postoji zasićenost temom Brexita, istaknuo je Johnson. Ako britanski parlament do kraja ove godine donese odluku o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, glavni izazov u idućoj godini bit će sporazum o slobodnoj trgovini između Ujedinjene Kraljevine i EU-a, rekao je Johnson.

U panel-raspravi o izazovima koje svijet, Europu i regiju očekuju u 2020. sudjelovali su Gordan Markotić, načelnik Sektora predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU-a 2020., William Robert Kohorst, veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj, Alonso Dezcallar De Mazarredo, veleposlanik Kraljevine Španjolske u Hrvatskoj, Ilan Mor, veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj i Diana Helen Madunic, veleposlanica Kraljevine Švedske u Hrvatskoj.

Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenove grupe, Niko Dalić, član Uprave Ine, Davor Tremac, direktor Ubera u Hrvatskoj, Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma i Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa na panelu "Kud plovi hrvatski gospodarski brod" raspravljali su o planovima i mogućim krizama u hrvatskom gospodarstvu.

Sa svih strana...

SA SVIH STRANA

Uvođenje eura 2023. ostvarivo je
3.9.2020.
Uvođenje eura 2023. ostvarivo je

Iako je izbijanje pandemije snažno pogodilo hrvatsko gospodarstvo i javne financije, uvođenje eura 1. siječnja 2023. ostvarivo je, rekao je danas guverner HNB-a Boris Vujčić u svom izlaganju "Put do eura" na 23. znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji.

Prijevod priopćenja o ulasku Hrvatske u ERM II
10.7.2020.
Prijevod priopćenja o ulasku Hrvatske u ERM II

Na zahtjev hrvatskih tijela vlasti ministri financija država članica europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnje banke Danske i Hrvatske sporazumno su odlučili hrvatsku kunu uključiti u europski tečajni mehanizam (ERM II).

Eurokovanice
30.10.2017.
Eurokovanice

Nacionalna strana eurokovanica upućuje na državu izdavateljicu

Izdavanje i optjecaj
30.10.2017.
Izdavanje i optjecaj

Europska središnja banka nema gotovinski odjel i ne sudjeluje u gotovinskim operacijama

Proizvodnja i zalihe novčanica
30.10.2017.
Proizvodnja i zalihe novčanica

Od 2002. godine svaka nacionalna središnja banka europodručja zadužena za jedan dio ukupne godišnje proizvodnje euronovčanica