Dokumenti Pitanja i odgovori Sa svih strana Press Kontakt

INTERVJU

Gostovanje guvernera HNB-a u Dnevniku Nove TV

11.7.2020.

 

Guverner Boris Vujčić u Dnevniku Nove TV razgovarao je s Vjekoslavom Đaićem.

 

A gost Dnevnika Nove TV je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Dakle, evo ušli smo u Europski tečajni mehanizam mehanizam (ERM II), kako se to kaže, u čekaonicu za euro. Tamo ćemo provesti dvije godine. Međutim, pretpostavljam da nećemo čekati dvije godine. Neke kriterije trebamo ispuniti. O čemu se radi? Na što moramo paziti?

Da. Postoje tzv. kriterij nominalne konvergencije koje zemlje tijekom dvije godine u toj čekaonici u tečajnom mehanizmu u koji smo ušli mora ispuniti, a to su stopa inflacije, kamatne stope, budžetski deficit koji ne smije biti veći od 3% BDP-a i javni dug koji se mora smanjivati prema razini od 60% po jednu dvadesetinu razlike između sadašnje razine javnog duga i 60%. Usto moramo održavati kao peti kriterij stabilan tečaj oko ovog tečaja po kojem smo ušli u tečajni mehanizam.

Hoće li to sve biti moguće s obzirom da znamo što nas čeka na jesen? Imamo ovu COVID krizu koja će se definitivno odraziti na neko od ovih segmenata koje ste sad rekli.

Mislim da bi trebalo biti moguće. Naime, naše prognoze kao i prognoze Europske komisije i Europske središnje banke pokazuju da bi iduće godine trebalo doći do snažnog oporavka nakon velikog pada BDP-a od otprilike 10% ove godine i to bi trebalo omogućiti da Hrvatska ispuni tih pet kriterija na način na koji ih je ispunjavala i u godinama prije ove. Znači, u zadnjih nekoliko godina smo ispunjavali sve te kriterije već dok nije došlo do ovog šoka s pandemijom.

Mi sad znamo, dakle, po kojem smo tečaju ušli u Europski tečajni mehanizam. Međutim, kada ćemo znati odnosno kada ćemo znati tečaj konverzije kune u euro, odnosno kad će euro doći?

Ovaj tečaj nije tečaj po kojem ćemo neophodno konvertirati kune u euro. Taj tečaj ćemo znati prije samog ulaska u eurozonu, otprilike šest mjeseci kada treba donijeti odluku o tome Europska komisija da li smo zadovoljili ovih pet kriterija. Tada se utvrđuje i taj tečaj, donosi se Zakon o konverziji kojim se ustanovljava taj tečaj po kojem se onda konvertira.

Hoće li taj tečaj biti manji ili veći od ovog 7,53 po kojem smo ušli?

On će biti blizu tog tečaja.

Veći ili manji?

Blizu tog tečaja. Kao što znate naš tečaj uvijek fluktuira. 25 godina smo tu negdje oko 7,5, to znamo i sad smo ušli u tečajni mehanizam blizu tih 7,5. On će i dalje fluktuirati, ali će fluktuirati na isti način kao što je fluktuirao prošle godine. Ne bitno. Znači mi dopuštamo male fluktuacije tečaja.

To znači da ćete zapravo vi u sljedeće dvije godine i dalje braniti tečaj kune kao i dosad?

Tako je. Znači tečajna politika ostaje ista i kuna će fluktuirati oko eura na isti način kao i do sada.

Ok. Evo, recimo, uđemo u eurozonu 1. 1. 2023. primjerice i ja imam kredit u kunama. Što se događa u tom trenutku s mojim kreditom? On se konvertira u euro. Međutim, je li ta konvergencija, je li ta promjena tečaja besplatna za mene? Hoće li mi to banka naplatiti?

Ne. To je besplatno. Znači ta konverzija svih kredita će se obavljati prema konverzijskom tečaju bez ikakve naplate. Nema tu nekog prodajnog ili kupovnog tečaja, nego se po tom tečaju koji će biti u zakonu sve konvertira.

100%?

Da.

Što se tiče dvojnih cijena, kad ćemo ih imati u dućanima?

Dvojne cijene će se uvesti čim budemo znali tečaj i odluku da ulazimo u eurozonu. Znači otprilike treba računati šest mjeseci prije ulasku u eurozonu i onda će se nastaviti te dvojne cijene bar još šest mjeseci nakon ulaska recimo u eurozonu. Tako da se ljudi naviknu na te cijene da možete vidjeti u svom dućanu i 6 mjeseci prije po kojem tečaju, odnosno koliko eura plaćate za kavu, koliko eura plaćate za jogurt itd. I onda vam ne može netko 1. 1. odjednom promijeniti tu cijenu duplo ili 20, 30% jer ćete reći ‒ doviđenja. Idem negdje drugdje kupovati i to je najbolji regulatorni mehanizam.

To je upravo ono čega se građani zapravo najviše boje kad im spomenete uvođenje eura. Ima li uopće HNB nekakav mehanizam po kojem može kontrolirati te cijene?

Ne. Nema mehanički način nekakav administrativni, ali se inflacija uvijek kontrolira kroz kamatne stope, ponudu novca i tako dalje. U ovom slučaju najbolji mehanizam je upravo ovo: transparentnost cijena i odluka samih građana. Ako vide da ih netko baš hoće zeznuti i povećati im cijene 1. 1. zato što smo uveli euro. Onda kažete ‒ doviđenja. Neću kupiti kod vas. Idem kod nekoga drugoga. Ja mislim da imamo još neke načine da organiziramo tu transparentnost na način ono što kažeš ''shame and blame'' onih koji tako nešto pokušavaju uraditi, gdje će ljudi moći poslati takvu informaciju na jedno mjesto gdje će sugerirati ako postoje takve, ja bih rekao, nepoštene trgovačke prakse, iako svako može držati cijenu kako hoće, ali pokušati ovako nešto, iskoriste dignuti cijene, stvarno nije ništa što bismo smatrali fer trgovačkom praksom.

Što su pokazala iskustva drugih zemalja koje ušla u eurozonu? Koliko su te cijene rasle?

U drugim zemljama koje su do sada ušle u eurozonu prosječni porast u toj godini zbog uvođenja eura je bio 0,23%.

Generalno cijena ili govorimo samo o cijenama hrane?

Generalno. Ne, ne, nego potrošačke znači košaricu one koje se mjere, stopa inflacije 0,23% je bila više. Znači ona je bila nešto više, ali malo su više išle cijene nekih usluga. Recimo ugostiteljskih, kulturnih usluga su išle nešto više nego druge, a neke su padale. Tako da imamo praksu koja pokazuje da ukupno cijene nisu značajno rasle i isto tako pokazuje iskustvo drugih zemalja da one zemlje koje su imale ovaj sustav, da se prije objavljuju cijene i nakon i u euru i u domaćoj valuti, su imale manji porast nego one koji to nisu imale.

Brzinski samo Vaša procjena kad možemo očekivati ulazak u eurozonu? Koji bi to bio datum?

Mi moramo nastojati ući što prije, odnosno zadovoljiti ovih pet kriterija nominalne konvergencije što prije. Najprije je to moguće učiniti 1. 1. 2023. godine.

Hvala Vam na ovom razgovoru!

Hvala Vama!

priopćenja, intervjui...

PRIOPĆENJA, INTERVJUI...

PRIOPĆENJE
30.10.2017.
Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj

U ponedjeljak 30. listopada u zagrebačkom hotelu Westin započinje konferencija o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.