Dokumenti Pitanja i odgovori Sa svih strana Press Kontakt

INTERVJU

Intervju s guvernerom u Poslovnom dnevniku

27.7.2020.

 

U proteklih desetak dana za Hrvatsku su stigle dvije vrlo važne vijesti: otvorena su nam vrata u Europski tečajni mehanizam, a dogovorom o proračunu gospodarstvo može računati na milijarde europskog novca za oporavak. Veća raspoloživa sredstva popravit će nam životni standard i stabilnost gospodarstva, ali ne jamče i bržu konvergenciju, upozorava guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Zašto smatra da je Hrvatska spremna na brzo uvođenje eura i, unatoč eksploziji javnog duga, vjeruje da se to može ostvariti, hoće li HNB izgubiti kontrolu nad bankama, prijeti li nam gospodarska katastrofa na jesen i je li središnja banka ispucala svu municiju, govori u velikom intervjuu za Poslovni dnevnik.

Dogovorom u Bruxellesu Hrvatskoj je na raspolaganju 22 milijarde eura, od čega oko 6 milijardi bespovratno iz Fonda za oporavak od COVID-a. Je li to dovoljno za saniranje krize? Dijelite li bojazan da bi taj novac mogao završiti u potrošnji i poslužiti kao joker za izbjegavanje reformi?

Te je brojke uvijek dobro staviti u perspektivu. Ocjenjujemo da će iznos neto sredstava koja će Hrvatskoj biti stavljena na raspolaganje iz europskog proračuna porasti s otprilike 2 posto BDP-a u tekućoj financijskoj omotnici na otprilike 5 posto BDP-a u novoj omotnici. Riječ je dakle o znatnim dodatnim sredstvima koja će olakšati nastavak ispravljanja makroekonomskih neravnoteža i ojačati javne investicije, koje bi inače mogle oslabiti zbog pada javnih prihoda. No, i ta viša razina transfera između država članica EU znatno je niža od uobičajene razine fiskalnih transfera između pojedinih regija unutar iste države, a koja u nekim članicama EU-a dosiže i do 20 posto regionalnog BDP-a. Ipak, južna Italija, Sjeverna Irska i Wales te brojne regije u istočnoj Njemačkoj vrlo sporo smanjuju svoj zaostatak unatoč tako izdašnim transferima razvijenih regija. Veća raspoloživa sredstva popravit će nam životni standard i stabilnost gospodarstva, ali iz navedenih je iskustava jasno da ne jamče i bržu konvergenciju. Toga su nesumnjivo svjesni i europski čelnici i zato nastoje ojačati mehanizme za poticanje reformi koje su nužan uvjet brže konvergencije, koliko je to moguće uz čuvanje postojećih nacionalnih nadležnosti u vođenju ekonomskih politika.

Također, budući da se i vrhunac isplata iz aktualne financijske omotnice tek očekuje, trebat ćemo znatno ojačati apsorpcijski kapacitet kako bismo u potpunosti iskoristili raspoloživa sredstava i maksimizirali njihove ekonomske učinke.

Hrvatska je uspješno napravila prvi korak prema euru ulaskom u Europski tečajni mehanizam; što za zemlju znači boravak u tzv. "Čekaonici za euro"?

Ulazak u tečajni mehanizam ERM II, kojeg neki nazivaju i "čekaonicom za euro", u formalnom smislu znači da od tog trenutka počinje mjerenje vremena do trenutka ulaska u eurozonu. U tečajnom mehanizmu trebamo provesti minimalno dvije godine i ispuniti nominalne kriterije konvergencije koji se odnose na proračunski manjak i javni dug, visinu inflacije i kamatnih stopa te stabilnost tečaja. To ujedno znači da je prvi mogući trenutak za provjeru Hrvatske polovica 2022. godine, kada bi se mogla i donositi odluka o uvođenju eura 2023.

No, odmaknemo li se od formalnog dijela koji je naravno od presudne važnosti za samo uvođenje eura, boravak u tečajnom mehanizma sa stajališta načina vođenja fiskalne i monetarne politike ne znači nikakvu promjenu. Fiskalna politika i nadalje treba biti orijentirana ka smanjenju javnog duga te proračunskog manjka koji zadovoljava načela Pakta o stabilnosti i rastu, kao što je to bio slučaj u proteklim godinama. Monetarna politika pak i nadalje treba održavati nisku i stabilnu inflaciju, te održavati stabilan tečaj, kao što je to uspješno činila u proteklih više nego četvrt stoljeća.

Korona kriza ogolila je prednosti zajedničke valute što je vidljivo na primjeru visoko zadužene Italije i pristupa jeftinom novcu. Koje su prednosti za Hrvatsku koja se suočava s dvocifrenim padom BDP-a?

Rekao bih da prije svega treba razlučiti prednosti koje euro nosi u kriznim vremenima poput ovih - u kojima se sada nalazimo - od onih koje pruža u normalnim vremenima kada financijska tržišta, pa tako i javne financije funkcioniraju u urednom režimu. U oba slučaja za Hrvatsku je dobro imati euro jer njegove koristi višestruko premašuju eventualne troškove i to na kratki, a još i više na dugi rok. U sadašnjim kriznim vremenima korist je izuzetno velika, jer znači siguran pristup izvorima financiranja pod razmjerno povoljnim uvjetima koju osigurava Europska središnja banka te dodatno mogućnost financiranja iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), kada se sve potrebe za financiranjem ne mogu zadovoljiti na tržištu. ESM, primjerice još uvijek znatno pomaže Grčkoj koja se putem financijskih sredstava iz Europskog stabilizacijskog mehanizma financira u iznosu jednakom vlastitom bruto domaćem proizvodu, odnosno 55 posto ukupnog javnog duga i to po kamatnoj stopi od 1 posto na razdoblje od 30 godina. Povrh toga, korist koja se često zaboravlja, a koja je itekako važna, jest što zemlje koje imaju zajedničku valutu ne mogu imati problem valutne krize, koja je posebice opasna za zemlje s visokom razinom duga u inozemnoj valuti, te koja u pravilu u narednoj iteraciji predstavlja izvor bankovne i/ ili platnobilančne krize.

Dakle, euro, uz to što pomaže zemljama lakše prebroditi krizu, smanjuje rizik nastupanja bankovnih i platno bilančnih kriza s nesagledivim posljedicama. Konačno, on potpomaže brži oporavak nakon krize. Hrvatska narodna banka već niz godina pokazuje da je za Hrvatsku dobro uvesti euro i to što prije. Te naše tvrdnje i analize aktualna kriza itekako potvrđuje. Stoga nam je svakako drago da smo nedavnim ulaskom u ERM II otvorili jasnu perspektivu za uvođenje eura u Hrvatskoj.

Što znači istovremena uspostava bliske suradnje s ECB-om? Gubi li HNB nadzor nad kontrolom banaka?

ESB je u cijelosti odgovoran za superviziju banaka u RH, ali to ne znači da HNB gubi nadzor nad kontrolom banaka. HNB postaje dijelom timova koji na konsolidiranoj osnovi unutar eurozone nadziru velike bankovne grupacije koje posluju u RH. Dakle, HNB s jedne strane gubi odgovornost supervizije banaka u RH, no, s druge, dobiva širi uvid i mogućnost utjecaja na superviziju banaka koje posluju u RH. S druge strane, HNB u suradnji s ESB-om izravno nadzire manje značajne institucije. Zajednički nadzorni timovi provode kontinuirani nadzor značajnih banaka.

Da smo prilikom donošenja odluke o zabrani isplate dividendi bili u bliskoj suradnji, takvu bi odluku na prijedlog hrvatskih supervizora za hrvatske banke mogao donijeti ESB u okviru nadzornih timova za značajne banke, a HNB za manje značajne banke. Alternativno, HNB-u na raspolaganju ostaju mjere makroprudencijalne politike temeljem kojih bi mogao i samostalno ograničiti isplate dividendi.

Dok je otvaranje vrata za ERM II bilo dijelom (i) politička odluka, za uvođenje eura treba zadovoljiti konkretne maastriške kriterije. Uz očekivani rast javnog duga prema 90% ove godine, koliko je realno da euro zamijeni kunu 2023.?

Od samog početka sam izbjegavao špekuliranje s datumima, kako ulaska u ERM II, tako i s datumom uvođenja eura. Stoga se ni sada ne bih upuštao u špekulacije. No, ono što mogu utemeljeno reći, kada spominjete 2023., jest da je točno da je to najbrži mogući trenutak za uvođenje eura u Hrvatskoj. Isto tako, mogu reći da prema sadašnjim makroekonomskim projekcijama, i to ne samo našim, već i onim od Europske komisije, Hrvatska bi očekivano trebala zadovoljiti sve mastriške kriterije nominalne konvergencije već iduće godine, što bi značilo da bismo u tom scenariju trebali dobiti pozitivnu ocjenu u 2022., a koja je podloga za donošenje odluke o uvođenju eura u 2023. No, postoji i rizik da se trenutna kriza uzrokovana COVID-19 pandemijom produbi i produži. To bi svakako usporilo očekivani snažan gospodarski oporavak u idućoj godini. U takvom scenariju postoji naravno rizik neispunjavanja mastriških kriterija u idućoj godini, što za sobom povlači nešto duži boravak u ERM II.

U izvješću o konvergenciji ECB upozorava na loše institucije i manjak reformi; je li Hrvatska po pitanju realne konvergencije spremna za euro?

Ne smijemo se zavaravati idejama da zadržavanje vlastite valute može biti supstitut reformama. Bez ubrzanja reformi i dalje ćemo relativno zaostajati za usporedivim zemljama, s kunom vjerojatno i više nego s eurom. Dapače, uvođenje eura može samo biti poticaj dodatnim reformama, koje su i u tom slučaju nužne. Stupanj realne konvergencije, naravno, jest važan. No, nisam siguran da bi se svi domaći kritičari brzog uvođenja eura - koji se pozivaju na nedostatnu realnu konvergenciju - složili s razlozima za zadržavanje neovisne monetarne politike koji proizlaze iz tog argumenta. Dakle, niska početna razina BDP-a stvara prostor za njegov brži relativan porast, što onda rezultira i višom stopom inflacije, nižim realnim kamatnim stopama i rizikom pregrijavanja gospodarstva. Argument odlaganja uvođenja eura zbog nedostatne konvergencije zapravo znači da se HNB-u želi ostaviti mogućnost vođenja restriktivnije monetarne politike od Europske središnje banke kako bi mogao spriječiti potencijalno pregrijavanje gospodarstva. Bojazan od pregrijavanja gospodarstva nakon uvođenja eura ne smatram važnim razlogom za odlaganje uvođenja eura. Od pet srednjoeuropskih država koje su uvele euro jedino je Slovenija imala višu razinu BDP-a po stanovniku u trenutku ulaska u tečajni mehanizam. Dakle, vjerujem da smo postigli dodatan stupanj realne konvergencije.

Dio ekonomista najavljuje gospodarsku katastrofu na jesen; slažete li se s takvim prognozama? Treba li Vlada produljiti mjere pomoći realnom sektoru?

Razmjeri pada gospodarske aktivnosti kojima svjedočimo doista nismo zabilježili još od osamostaljivanja. Kontrakcija je bila brza i intenzivna, ali i oporavak je brzo započeo. Većina visokofrekventnih pokazatelja dno je dosegnula u travnju, a manji dio u svibnju, kada su na snazi bile stroge epidemiološke mjere. Procjenjujemo da je godišnji pad BDP-a u tom razdoblju bio nešto veći od desetak posto. Svi visokofrekventni pokazatelji gospodarske aktivnosti pokazuju oporavak. Različiti pokazatelji mobilnosti stanovništva su se već praktički vratili na razinu od prije epidemije. Ipak, unatoč oporavku koji vidimo u svim podacima, moguće je da će se u trećem tromjesečju pad BDP-a dodatno produbiti zbog sezonskih obrazaca. Naravno, oporavak će biti spor jer se predkrizna razina ekonomske aktivnosti vjerojatno neće dosegnuti još barem dvije godine, bit će izrazito neujednačen.

priopćenja, intervjui...

PRIOPĆENJA, INTERVJUI...

PRIOPĆENJE
30.10.2017.
Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj

U ponedjeljak 30. listopada u zagrebačkom hotelu Westin započinje konferencija o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.