Dokumenti Pitanja i odgovori Sa svih strana Press Kontakt

Hrvatska može profitirati ulaskom u europodručje


 

Hrvatska više od drugih zemalja može profitirati ulaskom u europodručje, istaknuo je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, na predstavljanju studije o istočnom proširenju EMU-a pod nazivom „In or Out? The Politics of Euro Accession for Eastern European Member States“ u organizaciji Ekonomskog fakulteta Zagreb i regionalnog ureda Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu, održanom 4. studenoga 2019. u Zagrebu.

Hrvatska je najmanja zemlja u Europskoj uniji koja još nije uvela euro, rekao je guverner, a što je država i njezina ekonomija manja i što je bliža velikom valutnom području kao što je europodručje, to će poticaj za uvođenje eura biti veći jer će stupnjevi slobode za neovisnost monetarne politike biti manji.

Uklanjanje valutnog rizika najveća je korist koju bi Hrvatska imala od uvođenja eura, a ulazak u europodručje pridonio bi smanjivanju kamatnih stopa te imao pozitivan učinak na međunarodnu razmjenu i investicije, rekao je guverner.

Najveći je trošak gubljenje samostalne monetarne politike, no stupnjevi slobode za neovisnu monetarnu politiku već sada su znatno suženi činjenicom da je Hrvatska visokoeuroizirana, ali i činjenicom da je u našem bankovnom sustavu prisutna dominacija banaka iz europodručja.

Guverner je podsjetio da je u srpnju 2019. poslano i pismo namjere za ulazak u tečajni mehanizam kojim se Hrvatska obvezala na 19 mjera u šest područja, koje bi trebala ispuniti u prvoj polovini iduće godine – daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava uspostavom bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike uvođenjem eksplicitnog mandata za mjere usmjerene na zajmoprimce, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo.

Ispunjavanjem tih mjera do sredine 2020. Hrvatska bi postala ozbiljan kandidat za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERMII).

Nakon uvodnog izlaganja guvernera HNB-a na panelu su o uvođenju eura u ostalim državama raspravljali dr. sc. Marina Tkalec (Ekonomski institut, Zagreb), doc. dr. sc. Zoltán Pogátsa (University of West Hungary) i mr. sc. Velimir Šonje (Arhivanalitika) s moderacijom doc. dr. sc. Velibora Mačkića (Ekonomski fakultet Zagreb).

Sa svih strana...

SA SVIH STRANA

Eurokovanice

Nacionalna strana eurokovanica upućuje na državu izdavateljicu

30.10.2017.
Proizvodnja i zalihe novčanica

Od 2002. godine svaka nacionalna središnja banka europodručja zadužena za jedan dio ukupne godišnje proizvodnje euronovčanica

30.10.2017.
Izdavanje i optjecaj

Europska središnja banka nema gotovinski odjel i ne sudjeluje u gotovinskim operacijama

30.10.2017.