Dokumenti Pitanja i odgovori Sa svih strana Press Kontakt

I nakon ulaska u europodručje najveći dio ekonomske suverenosti ostaje u našim rukama

Boris Vujčić, Branko Grčić, Tomislav Debeljak, Boris Drilo, Gordana Deranja i Mislav Šimatović

Hrvatska je u srpnju 2019. poslala pismo namjere za ulazak u tečajni mehanizam ERM II, kojim se obvezala provesti 19 mjera iz šest područja u roku od 12 mjeseci. Nakon toga trebala bi ući u bankovnu uniju i ERM II, rekao je guverner Boris Vujčić u izlaganju 29. studenoga u sklopu konferencije Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo: predsjedanje Hrvatske Europskom unijom".

Jedno je od područja koje će biti pod posebnom pažnjom sprječavanje pranja novca, a na čvrstom hrvatskom okviru za sprječavanje pranja novca nastavit ćemo raditi u suradnji s Europskom središnjom bankom, naglasio je guverner. Još jedno područje u kojem smo se obvezali napraviti iskorak jest poboljšanje prikupljanja i izrade statističkih podataka; u Hrvatskoj smo, posljednjih desetljeća, prilično zanemarili jačanje kapaciteta proizvodnje statističkih podataka, što može imati negativne posljedice. Bez dobre statistike ne mogu se donositi kvalitetne odluke, smatra guverner Vujčić.

U ovom trenutku projekcije HNB-a, Vlade RH, Europske komisije i MMF-a konsenzualno pokazuju da bi Hrvatska u iduće dvije do tri godine mogla zadovoljavati sve maastrichtske kriterije za ulazak u europodručje. Nakon što najmanje dvije godine provedemo u ERM-u II, Europska komisija ocijenit će u Izvješću o konvergenciji zadovoljavanje kriterija nominalne konvergencije, a ako ih zadovoljimo, određuje se tzv. konverzijski tečaj s kojim ulazimo u europodručje. Najbolja indikacija konverzijskog tečaja bit će de facto onaj tečaj koji ćemo odrediti za nekoliko mjeseci, a s kojim ćemo ući u ERM II. Konverzijski tečaj bit će definiran zakonom i samo će se po tom tečaju sva kunska imovina ili pasiva konvertirati u eure, naglasio je guverner.

Kad govorimo o suverenosti nakon ulaska u europodručje, ništa se značajno neće promijeniti – Hrvatska će čvrsto u svojim rukama imati otprilike 80% ekonomskih politika i samo će o nama ovisiti što ćemo s tim politikama učiniti. To smatram pozitivnim jer će se fokus s onoga što može napraviti monetarna politika preusmjeriti na pitanja koja su mnogo važnija za Hrvatsku, a to su strukturne politike za područja u kojima imamo velike probleme, rekao je guverner. Hrvatska narodna banka i dalje će voditi makroprudencijalnu politiku, upravljat ćemo čak i slobodnije međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske i time potencijalno ostvariti i veće prinose, vođenje platnog sustava ostaje u našim rukama, kao i provođenje monetarne politike te statistika i istraživanja. I nadalje ćemo izdavati gotov novac, dok će se nadzor nad sistemski važnim bankama provoditi u suradnji s Europskom središnjom bankom, a ostale banke nadzirat će HNB. Ono čega se javnost najviše boji pri ulasku u europodručje jest snažan rast cijena, no to je mit – naime, takvu tvrdnju ne potvrđuje nijedna statistika u zemljama koje su uvele euro. Statistike pokazuju da je u godini ulaska u europodručje u tim zemljama stopa inflacija zbog uvođenja eura porasla za 0,2 postotna boda, naglasio je guverner.

Sam proces uvođenja eura i ulaska u europodručje dodatno disciplinira makroekonomsku politiku – s jedne strane zato što se u samom procesu mora voditi računa o maastrichtskim ciljevima, a s druge, zato što ćemo nakon ulaska u europodručje biti podložni još strožem promatranju u okviru Europskog semestra. To je posebno dobro za fiskalnu politiku koja u političkim ciklusima može ući u rizik da postane nedisciplinirana, a važno je da se otvori prostor za vođenje protucikličke fiskalne politike, smatra guverner.

Odgovarajući na pitanje o niskoj produktivnosti i niskoj razini privatnih investicija u Hrvatskoj, guverner Vujčić rekao je u sklopu panel-rasprave "EU i gospodarstvo" da će privatni sektor investirati onda kada prepozna potencijal tržišta i potražnju, no poslovno okružje u Hrvatskoj već godinama nije poticajno za investicije, smatra guverner. Nismo privukli dovoljno inozemnih ulaganja u izvozni sektor, što je i jedan od razloga niske produktivnosti – Hrvatska mora stvoriti poticajne strukturne politike, poticajne okvire za ulaganje, i što se tiče regulacije i što se tiče poreznog sustava, smatra guverner. Mnogo toga se u Hrvatskoj radi stihijski bez osmišljenih državnih strategija, što potvrđuje da nam je investicijska klima vrlo loša. Ulazak u europodručje učinit će nas interesantnijima za ulaganja, no on nije dovoljan, zaključio je guverner.

U panel-raspravi sudjelovali su i Gordana Deranja (predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca), Branko Grčić (saborski zastupnik SDP-a), Tomislav Debeljak (predsjednik Uprave DIV grupe), Boris Drilo (član Uprave Hrvatskog Telekoma), a raspravu je moderirao Mislav Šimatović (zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista).

Sa svih strana...

SA SVIH STRANA

Uvođenje eura 2023. ostvarivo je
3.9.2020.
Uvođenje eura 2023. ostvarivo je

Iako je izbijanje pandemije snažno pogodilo hrvatsko gospodarstvo i javne financije, uvođenje eura 1. siječnja 2023. ostvarivo je, rekao je danas guverner HNB-a Boris Vujčić u svom izlaganju "Put do eura" na 23. znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji.

Prijevod priopćenja o ulasku Hrvatske u ERM II
10.7.2020.
Prijevod priopćenja o ulasku Hrvatske u ERM II

Na zahtjev hrvatskih tijela vlasti ministri financija država članica europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnje banke Danske i Hrvatske sporazumno su odlučili hrvatsku kunu uključiti u europski tečajni mehanizam (ERM II).

Eurokovanice
O euru
30.10.2017.
Eurokovanice

Nacionalna strana eurokovanica upućuje na državu izdavateljicu

Proizvodnja i zalihe novčanica
O euru
30.10.2017.
Proizvodnja i zalihe novčanica

Od 2002. godine svaka nacionalna središnja banka europodručja zadužena za jedan dio ukupne godišnje proizvodnje euronovčanica

Izdavanje i optjecaj
O euru
30.10.2017.
Izdavanje i optjecaj

Europska središnja banka nema gotovinski odjel i ne sudjeluje u gotovinskim operacijama

Euronovčanice
O euru
30.10.2017.
Euronovčanice

Euronovčanice se izdaju u sedam apoena