Dokumenti Pitanja i odgovori Sa svih strana Press Kontakt

Koja je uloga eura u svjetskom gospodarstvu?

Promatramo li države članice europodručja kao cjelinu, one čine drugo najveće gospodarstvo na svijetu s više od 340 milijuna stanovnika. Prosječni dohodak po stanovniku iznosi 34.780 eura (2019.) te je drugi najviši među najvećim svjetskim gospodarstvima. Promatrano kao cjelina, europodručje je najveći izvoznik u svijetu s približno 2.400 milijardi eura robnog izvoza ostvarenih u 2019. Euro je druga najvažnija svjetska valuta, s 36% (2019.) udjela u ukupnim transakcijama na globalnim deviznim tržištima i 21% (2019.) udjela u globalnim deviznim pričuvama. Osim toga, oko 60 zemalja izravno ili neizravno veže svoju valutu uz euro.

Osim dvanaest inicijalnih država članica (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Španjolska), od osnivanja do danas euro je uvelo još sedam država članica, a proces proširenja europodručja traje i nadalje. Sedam novih članica europodručja jesu Slovenija (1. 1. 2007.), Cipar (1. 1. 2008.), Malta (1. 1. 2008.), Slovačka (1. 1. 2009.), Estonija (1. 1. 2011.), Letonija (1. 1. 2014.) i Litva (1. 1. 2015.).

Status svjetske valute koji euro ima pruža državama članicama europodručja važnu zaštitu u razdobljima ekonomskih i financijskih kriza. U takvim vremenima globalne valute poput eura preuzimaju ulogu sigurnih utočišta za investitore te stoga u pravilu ne gube na vrijednosti. Međutim, čak i da devizni tečaj eura snažno deprecira – odnosno da se vrijednost eura znatno smanji u odnosu na američki dolar i druge važne svjetske valute – državama članicama europodručja to ne bi ozbiljno naštetilo. Naime, one su primarno usmjerene na međusobnu trgovinu, pa eventualan rast cijena uvoznih proizvoda uzrokovan deprecijacijom eura ne bi imao znatan učinak na cijene i životni standard građana europodručja. Također, gospodarski subjekti u europodručju zadužuju se gotovo isključivo u eurima, pa stoga slabljenje eura ne bi dovelo do povećanja tereta otplate njihova duga. S druge strane, države koje imaju vlastitu valutu, a zadužuju se na međunarodnim tržištima u eurima ili dolarima vrlo su osjetljive na promjene tečaja.

 

Pitanja i odgovori
Cijene i euro HNB i euro Hrvatska i euro Jedinstveni nadzorni mehanizam Jedinstveni sanacijski mehanizam Konverzija Koristi uvođenja eura Kriteriji za uvođenje eura Općenito o euru Troškovi i rizici uvođenja eura