Dokumenti Pitanja i odgovori Sa svih strana Press Kontakt

Koje će promjene donijeti pridruživanje Hrvatske SRM-u kreditnim institucijama, a koje nacionalnim sanacijskim tijelima odnosno HNB-u?

Pridruživanje Hrvatske SRM-u neće donijeti značajnije promjene kreditnim institucijama sa sjedištem u Hrvatskoj. Naime, budući da je Hrvatska postala punopravna članica EU-a još 1. srpnja 2013., od toga se trenutka zakonodavstvo RH postupno i kontinuirano usklađuje sa zakonodavstvom EU-a. Pristupanje SRM-u samo je jedan od koraka na tom putu. Što se tiče sanacijskih ovlasti za kreditne institucije, Hrvatska je u trenutku pristupanja SRM-u u potpunosti usklađena sa svom relevantnom europskom regulativom na tom području.

Za većinu kreditnih institucija koje su dio grupe u EU-u, SRB već danas, tj. i u razdoblju prije pristupanja SRM-u, izvršava funkciju grupnog sanacijskog tijela tako da su te kreditne institucije već upoznate s načinom rada SRB-a i njegovim najvažnijim procedurama i metodologijama rada. U tom smislu za njih svakako neće nastupiti neke značajnije promjene u dosadašnjem načinu rada.

Za kreditne institucije nad kojima SRB neće izravno izvršavati sanacijske ovlasti, odnosno za koje će izravno odgovoran biti HNB pristupanjem Hrvatske SRM-u također neće doći do značajnih promjena na operativnoj razini. Uspostavljeni sustavi izvještavanja i komunikacije između HNB-a kao sanacijskog tijela i kreditnih institucija ostat će isti.

Nakon pristupanja Hrvatske SRM-u jedino će se uloga HNB-a kao sanacijskog tijela djelomično promijeniti. Najvažnija je izmjena svakako ta da će predstavnici HNB-a izravno sudjelovati u radu i odlučivanju SRB-a. Naime, predstavnik HNB-a sudjelovat će na plenarnim sjednicama SRB-a kao punopravni član uz predstavnike ostalih država članica sudionica kao i na izvršnim sjednicama SRB-a u slučajevima navedenima u Uredbi (EU) 806/2014.

Nakon pristupanja Hrvatske SRM-u uloga Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) će se također promijeniti. DAB će biti obvezan, kao HNB i nacionalna sanacijska tijela u ostalim državama članicama, uskladiti sve važne odluke i metodologije sa SRB-om. Operativno, najvažnija promjena bit će ta da će DAB nastaviti prikupljati godišnje doprinose od kreditnih institucija sa sjedištem u Hrvatskoj na isti način kao prije ulaska Hrvatske u SRM, ali ovaj put će to učiniti u skladu s uputama SRB-a, a prikupljeni iznosi bit će prebačeni na račun Jedinstvenog fonda za sanaciju.

Pitanja i odgovori

PITANJA I ODGOVORI

Ispunjavamo li kriterije?

Za Hrvatsku je 2016. prva godina od početka članstva u EU-u u kojoj ispunjava kriterije za uvođenje eura.

 PROČITAJTE VIŠE

1 / 17
Kada ćemo uvesti euro?

Datum uvođenja euro ne ovisi samo o Hrvatskoj.

 PROČITAJTE VIŠE

2 / 17
Moramo li uvesti euro?

Hrvatska je preuzela obvezu uvođenja zajedničke valute eura jednom kad za to ispuni uvjete.

 PROČITAJTE VIŠE

3 / 17
Zašto euro u RH?

Za Hrvatsku su koristi uvođenja eura znatno veće od troškova povezanih s njegovim uvođenjem.

 PROČITAJTE VIŠE

4 / 17
Nacionalni identitet

Nema razloga za bojazni da će se odricanjem od nacionalne valute kune ujedno izgubiti i dio nacionalnog identiteta povezan s njom.

 PROČITAJTE VIŠE

5 / 17
Hoće li se povećati cijene?

Učinak zamjene nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u pravilu je u državama koje su uvele euro bio vrlo blag.

 PROČITAJTE VIŠE

6 / 17
Pomoć drugim članicama

Zašto bismo mi imali taj trošak kada ni sami ne pripadamo skupini bogatih zemalja?

 PROČITAJTE VIŠE

7 / 17
Troškovi uvođenja eura

Uvođenje zajedničke valute sa sobom nosi i određene troškove.

 PROČITAJTE VIŠE

8 / 17
Euro i poduzetnici

Hrvatski poduzetnici imat će koristi od uvođenja eura.

 PROČITAJTE VIŠE

9 / 17
Krediti i depoziti

Svi ugovori i financijski instrumenti nastavit će vrijediti.

 PROČITAJTE VIŠE

10 / 17
Tečaj

Tečaj po kojemu će se kuna fiksirati uz euro bit će određen nakon što Hrvatska ispuni kriterije za uvođenje eura.

 PROČITAJTE VIŠE

11 / 17
Koristi za građane

Građani će od uvođenja eura imati konkretne, izravne i trajne koristi.

 PROČITAJTE VIŠE

12 / 17
Uloga eura u svijetu

Euro je danas druga najvažnija svjetska valuta.

 PROČITAJTE VIŠE

13 / 17
Povijest eura

Novčanice i kovanice eura ušle su u optjecaj u 12 država članica EU-a 1. siječnja 2002.

 PROČITAJTE VIŠE

14 / 17
Jesmo li spremni za euro?

Hrvatska je spremna započeti pregovore o mogućem ulasku u mehanizam ERM II.

 PROČITAJTE VIŠE

15 / 17
Uvjeti za uvođenje eura

Uvjeti koje država članica EU-a mora ispuniti za uvođenje eura propisani su Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

 PROČITAJTE VIŠE

16 / 17
Zašto je nastao euro?

Cilj uvođenja eura bio je potaknuti povezanost među državama članicama i ojačati iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta.

 PROČITAJTE VIŠE

17 / 17