Dokumenti Pitanja i odgovori Sa svih strana Press Kontakt

Postoji li opasnost da Hrvatska nakon uvođenja eura završi u dužničkoj krizi kao što se dogodilo Grčkoj?

Vjerojatnost takvog scenarija za Hrvatsku je iznimno mala. Ako se pogledaju osnovne ekonomske veličine poput visine javnog duga, tekućeg računa platne bilance, inozemnog duga i sl., Hrvatska se ni na koji način ne može uspoređivati s Grčkom. Ako se, pak, promatraju i gospodarska kretanja, ponovno je situacija Grčke i Hrvatske neusporediva. Gospodarski rast u Hrvatskoj je uravnotežen i stabilan, a javne su financije od 2016. znatno konsolidirane. Ovdje vrijedi napomenuti da iako danas kriza uzrokovana pandemijom privremeno narušava napredak u obliku eliminacije proračunskog manjka i smanjenja javnog duga ubrzanom dinamikom postignut od 2016. do 2019., aktualne projekcije sugeriraju zamjetan oporavak u 2021. i ponovno poboljšavanje fiskalnih pokazatelja. Nadalje, za usporedbu, države koje su bile pogođene dužničkom krizom u godinama koje su prethodile krizi prekomjerno su se zaduživale i trošile, što je dovelo do pregrijavanja njihovih gospodarstava. Nakon izbijanja svjetske financijske krize 2008. te države više nisu mogle financirati visoku razinu potrošnje, pa su bile prisiljene na naglo stezanje domaće potražnje koje je imalo dramatične učinke na gospodarski rast i zaposlenost.

Dodatni razlog zbog kojeg je scenarij u kojemu Hrvatska doživljava dužničku krizu malo vjerojatan jest taj što je europodručje danas snažnija monetarna unija nego što je to bila u prvoj polovini prošlog desetljeća. U razdoblju nakon svjetske financijske krize provedene su brojne reforme s ciljem osiguranja dugoročne stabilnosti eura kao zajedničke valute i povrata povjerenja u održivost monetarne unije. Od 2011. uvedeni su novi i ojačani postojeći mehanizmi u području ekonomskog upravljanja. Uspostavljen je Europski semestar kao godišnji ciklus koordinacije ekonomskih politika: Europska komisija ispituje postojanje makroekonomskih neravnoteža i upućuje na potrebu njihova smanjenja u slučaju kada su one prisutne i posebno ako su prekomjerne, a sve države članice primaju preporuke (engl. country specific recommendations, CSRs) kojima ih se potiče na provođenje mjera za otklanjanje identificiranih neravnoteža i strukturnih ranjivosti. Osnažena su fiskalna pravila i uspostavljen je Europski stabilizacijski mehanizam kao instrument pomoći članicama europodručja koje se nađu u financijskim poteškoćama. Važan korak napravljen je uspostavom bankovne unije koja se zasniva na jedinstvenim pravilima za sve (tzv. single rulebook) i tri stupa: zajednički nadzor banaka, zajednički okvir za sanaciju banaka i zajednički sustav osiguranja depozita o kojemu se i nadalje pregovara. Vezano za financijsku stabilnost u EU-u, osnovan je Europski odbor za sistemske rizike čiji je mandat nadzirati sistemske financijske rizike na razini cijelog EU-a, a kako bi se rizici koji su prijetnja financijskoj stabilnosti u više država članica istodobno pravodobno prepoznali i adresirali. Dakle, europodručje je tijekom prošlog desetljeća nedvojbeno osnaženo, a na njegovu daljnjem jačanju radi se i danas.

Pitanja i odgovori

PITANJA I ODGOVORI

Ispunjavamo li kriterije?

Za Hrvatsku je 2016. prva godina od početka članstva u EU-u u kojoj ispunjava kriterije za uvođenje eura.

 PROČITAJTE VIŠE

1 / 17
Kada ćemo uvesti euro?

Datum uvođenja euro ne ovisi samo o Hrvatskoj.

 PROČITAJTE VIŠE

2 / 17
Moramo li uvesti euro?

Hrvatska je preuzela obvezu uvođenja zajedničke valute eura jednom kad za to ispuni uvjete.

 PROČITAJTE VIŠE

3 / 17
Zašto euro u RH?

Za Hrvatsku su koristi uvođenja eura znatno veće od troškova povezanih s njegovim uvođenjem.

 PROČITAJTE VIŠE

4 / 17
Nacionalni identitet

Nema razloga za bojazni da će se odricanjem od nacionalne valute kune ujedno izgubiti i dio nacionalnog identiteta povezan s njom.

 PROČITAJTE VIŠE

5 / 17
Hoće li se povećati cijene?

Učinak zamjene nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u pravilu je u državama koje su uvele euro bio vrlo blag.

 PROČITAJTE VIŠE

6 / 17
Pomoć drugim članicama

Zašto bismo mi imali taj trošak kada ni sami ne pripadamo skupini bogatih zemalja?

 PROČITAJTE VIŠE

7 / 17
Troškovi uvođenja eura

Uvođenje zajedničke valute sa sobom nosi i određene troškove.

 PROČITAJTE VIŠE

8 / 17
Euro i poduzetnici

Hrvatski poduzetnici imat će koristi od uvođenja eura.

 PROČITAJTE VIŠE

9 / 17
Krediti i depoziti

Svi ugovori i financijski instrumenti nastavit će vrijediti.

 PROČITAJTE VIŠE

10 / 17
Tečaj

Tečaj po kojemu će se kuna fiksirati uz euro bit će određen nakon što Hrvatska ispuni kriterije za uvođenje eura.

 PROČITAJTE VIŠE

11 / 17
Koristi za građane

Građani će od uvođenja eura imati konkretne, izravne i trajne koristi.

 PROČITAJTE VIŠE

12 / 17
Uloga eura u svijetu

Euro je danas druga najvažnija svjetska valuta.

 PROČITAJTE VIŠE

13 / 17
Povijest eura

Novčanice i kovanice eura ušle su u optjecaj u 12 država članica EU-a 1. siječnja 2002.

 PROČITAJTE VIŠE

14 / 17
Jesmo li spremni za euro?

Hrvatska je spremna započeti pregovore o mogućem ulasku u mehanizam ERM II.

 PROČITAJTE VIŠE

15 / 17
Uvjeti za uvođenje eura

Uvjeti koje država članica EU-a mora ispuniti za uvođenje eura propisani su Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

 PROČITAJTE VIŠE

16 / 17
Zašto je nastao euro?

Cilj uvođenja eura bio je potaknuti povezanost među državama članicama i ojačati iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta.

 PROČITAJTE VIŠE

17 / 17