Dokumenti Pitanja i odgovori Sa svih strana Press Kontakt

Što je Jedinstveni fond za sanaciju?

Jedinstveni fond za sanaciju (Single Resolution Fund; SRF) osnovan je 2015. prema Uredbi (EU) 806/2014. Njime upravlja SRB, a uspostavljen je u svrhu osiguravanja aranžmana financiranja sanacije unutar bankovne unije. Odgovornost je fonda da se na učinkovit način financira upotreba sanacijskih instrumenta odnosno osigura primjena ostalih sanacijskih ovlasti. Prethodne doprinose u SRF dužne su jedanput godišnje uplaćivati sve kreditne institucije (i neka investicijska društva) sa sjedištem u državama članicama sudionicama.

SRF prvih će se osam godina od osnutka, odnosno od 2016. do 2023., postupno puniti uplatama kreditnih institucija s ciljem postizanja ciljane razine od najmanje 1% iznosa osiguranih depozita svih kreditnih institucija unutar bankovne unije do 31. prosinca 2023. Nakon uplata doprinosa izvršenih u 2019. godini ukupno stanje sredstava u SRF-u iznosilo je gotovo 33 milijarde eura, a u 2020. iznosit će oko 40 milijardi eura. S vremenom će stanje sredstava fonda doseći između 60 i 65 milijardi eura. S obzirom na to da ukupan iznos sredstava fonda čini postotak osiguranih depozita, točan iznos kojim će fond raspolagati nakon početnog razdoblja izgradnje fonda podložan je promjeni.

Jedinstveni fond za sanaciju smije se koristiti za sljedeće svrhe:

  1. za osiguranje imovine ili obveza institucije u sanaciji, njezinih društava kćeri, prijelazne institucije ili subjekta za upravljanje imovinom
  2. za odobrenje zajmova instituciji u sanaciji, njezinim društvima kćerima, prijelaznoj instituciji ili subjektu za upravljanje imovinom
  3. za kupnju imovine institucije u sanaciji
  4. za davanje doprinosa prijelaznoj instituciji i subjektu za upravljanje imovinom
  5. za plaćanje odštete dioničarima ili vjerovnicima ako je neovisnom procjenom utvrđeno da su pretrpjeli veće gubitke nego što bi ih pretrpjeli likvidacijom u sklopu redovnog postupka u slučaju insolventnosti
  6. za plaćanje doprinosa instituciji u sanaciji umjesto otpisa ili konverzije obveza određenim vjerovnicima kada se primjenjuje instrument unutarnje sanacije i kada se odluči isključiti određene vjerovnike iz područja primjene instrumenta unutarnje sanacije u skladu sa zakonskim odredbama
  7. za sve kombinacije mjera iz točaka (a) do (f).

S obzirom na to da je jedno od temeljnih načela provođenja sanacije da su dioničari i vjerovnici oni koji moraju snositi troškove kreditne institucije koja propada, a ne porezni obveznici, sredstva SRF-a smiju se koristiti samo kako bi se pokrili gubici ili dokapitalizirala kreditna institucija nakon što dioničari i vjerovnici banke pridonesu pokriću gubitaka ili dokapitalizaciji u iznosu od najmanje 8% ukupnih obveza te institucije uključujući regulatorni kapital.

Pitanja i odgovori

PITANJA I ODGOVORI

Ispunjavamo li kriterije?

Za Hrvatsku je 2016. prva godina od početka članstva u EU-u u kojoj ispunjava kriterije za uvođenje eura.

 PROČITAJTE VIŠE

1 / 17
Kada ćemo uvesti euro?

Datum uvođenja euro ne ovisi samo o Hrvatskoj.

 PROČITAJTE VIŠE

2 / 17
Moramo li uvesti euro?

Hrvatska je preuzela obvezu uvođenja zajedničke valute eura jednom kad za to ispuni uvjete.

 PROČITAJTE VIŠE

3 / 17
Zašto euro u RH?

Za Hrvatsku su koristi uvođenja eura znatno veće od troškova povezanih s njegovim uvođenjem.

 PROČITAJTE VIŠE

4 / 17
Nacionalni identitet

Nema razloga za bojazni da će se odricanjem od nacionalne valute kune ujedno izgubiti i dio nacionalnog identiteta povezan s njom.

 PROČITAJTE VIŠE

5 / 17
Hoće li se povećati cijene?

Učinak zamjene nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u pravilu je u državama koje su uvele euro bio vrlo blag.

 PROČITAJTE VIŠE

6 / 17
Pomoć drugim članicama

Zašto bismo mi imali taj trošak kada ni sami ne pripadamo skupini bogatih zemalja?

 PROČITAJTE VIŠE

7 / 17
Troškovi uvođenja eura

Uvođenje zajedničke valute sa sobom nosi i određene troškove.

 PROČITAJTE VIŠE

8 / 17
Euro i poduzetnici

Hrvatski poduzetnici imat će koristi od uvođenja eura.

 PROČITAJTE VIŠE

9 / 17
Krediti i depoziti

Svi ugovori i financijski instrumenti nastavit će vrijediti.

 PROČITAJTE VIŠE

10 / 17
Tečaj

Tečaj po kojemu će se kuna fiksirati uz euro bit će određen nakon što Hrvatska ispuni kriterije za uvođenje eura.

 PROČITAJTE VIŠE

11 / 17
Koristi za građane

Građani će od uvođenja eura imati konkretne, izravne i trajne koristi.

 PROČITAJTE VIŠE

12 / 17
Uloga eura u svijetu

Euro je danas druga najvažnija svjetska valuta.

 PROČITAJTE VIŠE

13 / 17
Povijest eura

Novčanice i kovanice eura ušle su u optjecaj u 12 država članica EU-a 1. siječnja 2002.

 PROČITAJTE VIŠE

14 / 17
Jesmo li spremni za euro?

Hrvatska je spremna započeti pregovore o mogućem ulasku u mehanizam ERM II.

 PROČITAJTE VIŠE

15 / 17
Uvjeti za uvođenje eura

Uvjeti koje država članica EU-a mora ispuniti za uvođenje eura propisani su Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

 PROČITAJTE VIŠE

16 / 17
Zašto je nastao euro?

Cilj uvođenja eura bio je potaknuti povezanost među državama članicama i ojačati iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta.

 PROČITAJTE VIŠE

17 / 17