Dokumenti Pitanja i odgovori Sa svih strana Press Kontakt

Zašto je gubitak samostalne monetarne politike ocijenjen malim troškom?

Gubitak samostalne monetarne politike za Hrvatsku će biti relativno mali trošak jer je zbog specifičnih obilježja hrvatskoga gospodarstva prostor za aktivno korištenje monetarne politike i danas bitno sužen. Jedno je od tih obilježja visoka trgovinska otvorenost gospodarstva. Naime, hrvatsko je gospodarstvo u velikoj mjeri ovisno o uvozu dobara iz inozemstva, pa bi snažna deprecijacija tečaja kune u odnosu na euro preko učinka na cijene uvoznih dobara rezultirala povećanjem domaće inflacije. U takvim uvjetima, najučinkovitija metoda za očuvanje stabilnosti cijena jest održavati tečaj kune prema euru stabilnim, što pak ograničuje prostor za korištenje monetarne politike u druge svrhe. Drugo je specifično obilježje hrvatskoga gospodarstva njegova visoka euroiziranost. Svi domaći sektori, uključujući stanovništvo, pretežno su zaduženi u eurima, zbog čega su osjetljivi na promjene tečaja kune prema euru. U slučaju snažne deprecijacije kune prema euru realni teret duga povećao bi se i mnogi bi se dužnici našli u financijskim poteškoćama. Primjerice, deprecijacija tečaja od 20% prouzročila bi rast javnog duga za 10 postotnih bodova BDP-a, a proračunski izdaci za kamate porasli bi za čak 1,3 milijarde kuna. Osim države, deprecijacija od 20% imala bi snažan utjecaj i na stanovništvo te poduzeća. Tako bi, primjerice, građanin s glavnicom stambenoga kredita od 80 tisuća eura, preostalim rokom otplate od 20 godina i kamatnom stopom od 4%, u slučaju 20%-ne deprecijacije mjesečno plaćao kredit čak 720 kuna više. Upravo je to razlog zašto je monetarna politika u Hrvatskoj primarno usredotočena na održavanje stabilnosti tečaja.

Naposljetku, Hrvatska je snažno financijski integrirana s europodručjem, zbog čega je monetarna politika u zemlji u velikoj mjeri određena monetarnom politikom europodručja. Drugim riječima, u uvjetima slobodnoga kretanja kapitala i snažne prisutnosti stranih banaka u domaćem bankovnom sustavu, monetarna politika u Hrvatskoj ne može u bitnoj mjeri utjecati na visinu kamatnih stopa te tako znatnije odstupati od monetarne politike u europodručju jer bi inače financijski sustav bio izložen štetnim špekulativnim tokovima kapitala. S obzirom na to da je već sada monetarna politika u Hrvatskoj pod snažnim utjecajem odluka Europske središnje banke, uvođenje eura i službeno preuzimanje monetarne politike europodručja za Hrvatsku neće biti velika promjena. Pritom treba naglasiti da su gospodarska kretanja u Hrvatskoj dobro usklađena s kretanjima u razvijenim državama europodručja. Zbog toga bi zajednička monetarna politika Europske središnje banke u pravilu trebala odgovarati potrebama hrvatskoga gospodarstva.

Pitanja i odgovori

PITANJA I ODGOVORI

Ispunjavamo li kriterije?

Za Hrvatsku je 2016. prva godina od početka članstva u EU-u u kojoj ispunjava kriterije za uvođenje eura.

 PROČITAJTE VIŠE

1 / 17
Kada ćemo uvesti euro?

Datum uvođenja euro ne ovisi samo o Hrvatskoj.

 PROČITAJTE VIŠE

2 / 17
Moramo li uvesti euro?

Hrvatska je preuzela obvezu uvođenja zajedničke valute eura jednom kad za to ispuni uvjete.

 PROČITAJTE VIŠE

3 / 17
Zašto euro u RH?

Za Hrvatsku su koristi uvođenja eura znatno veće od troškova povezanih s njegovim uvođenjem.

 PROČITAJTE VIŠE

4 / 17
Nacionalni identitet

Nema razloga za bojazni da će se odricanjem od nacionalne valute kune ujedno izgubiti i dio nacionalnog identiteta povezan s njom.

 PROČITAJTE VIŠE

5 / 17
Hoće li se povećati cijene?

Učinak zamjene nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u pravilu je u državama koje su uvele euro bio vrlo blag.

 PROČITAJTE VIŠE

6 / 17
Pomoć drugim članicama

Zašto bismo mi imali taj trošak kada ni sami ne pripadamo skupini bogatih zemalja?

 PROČITAJTE VIŠE

7 / 17
Troškovi uvođenja eura

Uvođenje zajedničke valute sa sobom nosi i određene troškove.

 PROČITAJTE VIŠE

8 / 17
Euro i poduzetnici

Hrvatski poduzetnici imat će koristi od uvođenja eura.

 PROČITAJTE VIŠE

9 / 17
Krediti i depoziti

Svi ugovori i financijski instrumenti nastavit će vrijediti.

 PROČITAJTE VIŠE

10 / 17
Tečaj

Tečaj po kojemu će se kuna fiksirati uz euro bit će određen nakon što Hrvatska ispuni kriterije za uvođenje eura.

 PROČITAJTE VIŠE

11 / 17
Koristi za građane

Građani će od uvođenja eura imati konkretne, izravne i trajne koristi.

 PROČITAJTE VIŠE

12 / 17
Uloga eura u svijetu

Euro je danas druga najvažnija svjetska valuta.

 PROČITAJTE VIŠE

13 / 17
Povijest eura

Novčanice i kovanice eura ušle su u optjecaj u 12 država članica EU-a 1. siječnja 2002.

 PROČITAJTE VIŠE

14 / 17
Jesmo li spremni za euro?

Hrvatska je spremna započeti pregovore o mogućem ulasku u mehanizam ERM II.

 PROČITAJTE VIŠE

15 / 17
Uvjeti za uvođenje eura

Uvjeti koje država članica EU-a mora ispuniti za uvođenje eura propisani su Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

 PROČITAJTE VIŠE

16 / 17
Zašto je nastao euro?

Cilj uvođenja eura bio je potaknuti povezanost među državama članicama i ojačati iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta.

 PROČITAJTE VIŠE

17 / 17