Dokumenti Pitanja i odgovori Sa svih strana Press Kontakt

PRIOPĆENJE

Životni standard u zemljama europodručja rastao je u godinama nakon uvođenja eura

19.3.2021.

Velibor Mačkić, Tomislav Ćorić, Boris Vujčić i Ante Žigman

Odgovarajući na pitanje o europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) u sklopu panel rasprave na konferenciji "Jednostavno o euru" održanoj danas u Zagrebu u organizaciji Financijskog kluba, guverner HNB-a Boris Vujčić nazvao je ERM II svojevrsnom čekaonicom u kojoj u dvije godine zemlja mora zadovoljiti maastriške kriterije nominalne konvergencije kojima se kvalificira za ulazak u europodručje.

– Jedan od njih je stabilnost tečaja i unutar tečajnog mehanizma zemlja dobiva referentni tečaj oko kojeg mora održavati u uskom rasponu fluktuacije svoje valute prema euru najmanje dvije godine. U međuvremenu država mora zadovoljiti fiskalne kriterije – proračunski deficit, javni dug, kriterij inflacije i kamatnih stopa. Europska komisija izrađuje izvješće svake dvije godine u kojem ocjenjuje da li je tih pet kriterija zadovoljeno. Na temelju toga, Vijeće Europske unije donosi odluku o ulasku zemlje u europodručje, pojasnio je guverner. Naglasio je da se Europsku središnju banku pritom konzultira o tečaju po kojem će neka zemlja ući u europodručje, a iskustva zemalja koje su već dio europodručja govore da je to bio isti tečaj po kojemu su ušle u ERM II, izuzev Slovačke čiji se slučaj vjerujemo neće više ponoviti, smatra guverner.

Na pitanje o datumu ulaska Hrvatske u europodručje, istaknuo je da prije 1. siječnja 2023. to neće biti moguće zbog načina na koji je konstruiran ERM II. Da li ćemo ući tada ili godinu dana kasnije, ovisi o tome da li će Hrvatska ispuniti nominalne kriterije konvergencije. Više ne postoji politička dimenzija te odluke u smislu da li se zemlje slažu s tim ili ne, već to ovisi baš o ispunjavanju spomenutih kriterija, rekao je guverner.

Komentirajući gubitak monetarne suverenosti i oslanjanje Hrvatske na svoju fiskalnu politiku, guverner je rekao kako ćemo se moći osloniti na monetarnu politiku Europske središnje banke koja ima manja ograničenja od monetarne politike HNB-a u smislu da ne postoji valutna supstitucija u europodručju, odnosno ne postoji tečajni rizik što efikasnost monetarne politike čini znatno većom. Efikasnost monetarne politike ovisi i o usklađenosti poslovnih ciklusa, objasnio je guverner, pa ako su ti poslovni ciklusi usklađeni monetarna politika ESB-a više odgovara pojedinoj zemlji. Poslovni ciklusi Hrvatske i jezgre europodručja su usklađeni i zbog toga nam i odgovara monetarna politika ESB-a, smatra guverner.

– Fiskalna politika ovisi isključivo o nama, odnosno o tome vodimo li je kvalitetno. Neke zemlje vode pametnu fiskalnu politiku koja stvara fiskalni prostor u dobra vremena da bi ga mogle koristiti u lošijim vremenima, što znači da morate imati uravnotežen proračun ili suficit kako bi imali manji deficit u lošija vremena. Na taj način možete održavati razinu javnog duga na prihvatljivim razinama, naglasio je guverner.

Govoreći o bojazni javnosti od rasta cijena zbog uvođenja eura, guverner je ukazao na novo ispitivanje javnog mnijenja o uvođenju eura u Hrvatskoj iz veljače ove godine koje pokazuje da je 45% ispitanika za uvođenje eura, 19% protiv, 26% je uvjetno za uvođenje eura prvenstveno ako im životni standard ne bi pao, dok 10% ispitanika ne zna za koju opciju bi se odlučilo. To je osnovni razlog zabrinutosti javnosti, no ima dovoljno empirijskih istraživanja u zemljama koje su već uvele eure, a koja pokazuju da su u prosjeku cijene u godini uvođenja eura porasle za 0,23 postotna boda što je mali porast inflacije, naglasio je guverner. Dodatno je objasnio da životni standard pritom nije pao, već je porastao u godinama nakon uvođenja eura, uz naglasak na rast potpore javnosti euru u svim tim zemljama. Naveo je primjer Litve i Latvije u kojima je prije uvođenja eura potpora javnosti bila 40%, a nakon uvođenja je narasla na 70%.

– Očito je da ljudima nije pao životni standard niti im je bilo lošije nakon uvođenja eura što mislim da je najbolje i najjasnije objašnjenje kojim se otklanja bojazan da će se tako nešto realizirati, istaknuo je guverner Vujčić.

priopćenja, intervjui...

PRIOPĆENJA, INTERVJUI...

Potpisan Memorandum o razumijevanju o početku proizvodnje eurokovanica i o pripremnim aktivnostima prije početka proizvodnje
PRIOPĆENJE
10.9.2021.
Potpisan Memorandum o razumijevanju o početku proizvodnje eurokovanica i o pripremnim aktivnostima prije početka proizvodnje

U petak 10. rujna 2021., nakon sastanka čelnika Eurogrupe, u Brdu kod Kranja je potpisan Memorandum o razumijevanju između Republike Hrvatske, država članica europodručja i Europske komisije o početku proizvodnje eurokovanica i o pripremnim aktivnostima prije početka proizvodnje. Sporazumom se uređuju pitanja vezana uz pripremne aktivnosti za uvođenje eura, što uključuje i izradu određene količine testnih eurokovanica.

Viceguverner Faulend o euru u HRT-ovoj emisiji
INTERVJU
26.11.2020.
Viceguverner Faulend o euru u HRT-ovoj emisiji "Druga strana"

Viceguverner HNB-a Michael Faulend naglasio je da će središnji paritet određen na razini 1 euro = 7,53450 kuna, po kojemu je Hrvatska ušla u tečajni mehanizam ERM II, vjerojatno biti i tečaj konverzije pri ulasku u europodručje.

Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj
PRIOPĆENJE
30.10.2017.
Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj

U ponedjeljak 30. listopada u zagrebačkom hotelu Westin započinje konferencija o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.